Kolaborativna web stranica za stvaranje strategije razvoja kulture Grada Pule
Ovo je stranica s brainstormingom vezanim za izradu kulturne strategije Grada Pule. Dakle, ovo je isključivo brainstorming u kojem možete sudjelovati i vi. Nije ništa službeno i definitivno.
Tko sudjeluje u izradi strategije?
predsjednici i članovi kulturnih vijeća
- Marino Jurcan
- Tanja Miličić
- Edgar Buršić
- Nataša Nefat
- Predrag Spasojević
predstavnici Grada Pule
- Odjel za kulturu
- Odjel za graditeljsko nasljeđe
- Vedrana Perić (za pitati)
- Barbara Raunić (za pitati)
predstavnici raznih kulturnih projekata (Muzej moderne umjetnosti, Kulturing, itd...)
- Gorka Ostojić Cvajner (Kulturing)
- Robert Pauletta
- Jerica Ziherl (Novigradski lapidarij, Galerija Rigo)
predstavnici različitih inicijativa posredno vezanih za kulturu (vijeća mladih, itd...)
- Petar Ćurić, akademski glazbenik i prof., koordinator - Radna skupina za kulturu, Savjet mladih Istarske županije
predstavnici Županije koji rade na strategiji
predstavnici privrednog sektora (?)
predstavnici srednjih škola
predstavnici osnovnih škola
- Teana Tomazin (treba pitati)
nezavisni stručnjaci
-
- Boris Koroman (treba pitati)
Koje organizacije su uključene?
Metodologija izrade strateškog plana
Analize
PAEI analiza
Trenutačno stanje kulture u Puli može se sažeti slijedećom formulom:
Pae_
- PRODUKCIJA: shvaćena kao najbolja strana gradske kulturne scene, definirana je sezonski – priredbama nedovoljne umjetničke izvrsnosti. Potrebna je bolja izgradnja programa u smislu identiteta i javne promocije. Karakterizira ih žanrovska raznolikost, zastupljena su sva područja.
P: ljeto – najveća prednost kulturne scene
- (Gradska) ADMINISTRACIJA: Potrebno razviti funkcionalnost baza podataka, dokumentiranja programa i usmjerenost spram publike.
- E/PODUZETNIŠTVO: – inicijative većinom nemaju razvijeno poduzetništvo (ovise o fondovima), ne prati se stremljenje publike, niti ima intersektorskih istraživanja (formiranje veza: kulturni turizam, obrazovanje, sport).
- INTEGRACIJSKA funkcija posebno je problematična. Ne postoji uključivanje unutar uskih profesionalnih krugova. Potrebna je koordinacija različitih sektora u području kulture prema prioritetima, ciljevima i zadaćama kulturnog djelovanja.
Temeljna zadaća strategije je integracijska funkcija. (objediniti kulturna vijeća, gradsku ustanovu, ustanove, organizacije i mreže, te građanstvo i civilnu inicijativu).
Konkretni zadaci: organiziranje javnih rasprava s npr. Naslovom
«U kakvom gradu želimo živjeti». Raspravu i koordinaciju bi trebao organizirati
Grad Pula.
(ne postoji centar za kulturu, POU...)
Kronološki okvir (20g) – organizacijska dijagnostika
Republika Hrvatska
- 1. faza 1990 -1997 turbulentno razdoblje: smanjenja izdvajanja za kulturu. Kriza javnih fondova
- 2. faza 1997 stabiliziranje kulturne politike. Zakon o javnim potrebama u kulturi. 1998 izvještaj o kulturnoj politici za vijeće europe. Povećanje javnih financ sredstava za područje kulture
- 3. faza 2001: osnivanje vijeća za kulturu. Završena kulturna strategija koja se na implementira. Svako naselje s više od 30 000 stanovnika treba oformiti k. Vijeće.
- 2001 – 2004 vijeća imaju više izvršne moći, za razliku od danas kada su – kao savjetodavna tijela min. Kulture.
Kulturna politika je institucionalno određena (podupire institucije), nezavisan sektor je u nezavidnoj poziciji – jer se podupire samo programski (a ne održavanje). Dinamičan organizacijski model nezavisne kulture kroz CLUBTURE.
- Od 2001 razvoj participativne kult. Politike (shema za jaču podršku neprofitnog sektora)
- Prvo vijeće za kulturu u RH osnovano je u istarskoj županiji (1997)
participativna kulturna politika – uključuje sve sektore u kulturi i izvan nje. Intersektorsko povezivanje.
MAPIRANJE - Metoda pozicioniranja
- Pozicioniranje (kulture) grada pule – u širem kontekstu – nacionalnom, mediteranskom, srednje europskom
Danas su u europskom kontekstu gradovi kompetitivniji no ikad. (eurocities)
Gradovi su inicijatori inicijativa. Na koje se gradove EU (ili bliže) možemo ugledati? (kvaliteta života, kulturni kapital)
- Perspektiva: sveučilište (Bo omogućava mobilnost studenata)
- Pozicija: Mediteran, JI Europa (Balkan), Mittel europa. (jadranska euroregija)
- Primjeri gradova: Zadar, Rijeka, Dubrovnik. Trst.
Intersektorski rad-
urbano planiranje, obrazovanje, transport, komunikacija, industrijska baština, vojska, kulturna antropologija, turizam/gospodarstvo, sport. – intersektorsko povezivanje za segmente izvedbenih projekata.
Afirmiranje urbanog identiteta
SWOT ANALIZA
SWOT analiza je funkcionalno-strateška analiza koja se primjenjuje od kompleksnih organizacija do strategija. Radi se o akrenimu:
- S – Strenghts – snage
- W – Weaknesses - slabosti
- O – Opportunities - mogućnosti
- T – Threats – prijetnje
- S – W = analiza unutarnjeg stanja, odrednica onoga što se promatra
- O – T = govori o okolini
Primjenjuje se na različitim razinama: od kompleksnih organizacija do strategija.
S → T: Osnovna nit analize: putem snaga neutralizirati prijetnje iz okoline da bi se pojačao organizacijski razvoj.
S
- razvijena kulturna infrastruktura (s obzirom na koncentraciju muzejsko – galerijskih prostora), veliki broj arheoloških nalaza i spomenika, jaka umjetnička zajednica, ravnoteža između svih vidova umjetničkog izražavanja
- velik broj kulturnih programa i projekata u gradu
- sprega kulture i turizma u Istri (npr. Amfiteatar)
- najveći broj manifestacija (ljeti) koncentriran je u Puli
- aktivan neprofitni sektor u području kulture
- različita strukovna udruženja
- njegovanje tradicijske kulture, posebice u glazbi
- filmski identitet grada, preuređeno kino
- glazba: vrlo jaka supkulturna scena
- program «art in residence»: potencijali za razvoj tih programa u okviru Rojca i «Lukić House»
- veliki potencijali spomeničkih objekata (npr. Kaštel)
- glazbeno-scenska djelatnost je dosta jaka (PUF, vitalno amatersko kazalište pokazuje inicijative)
- nova generacija školovanih glumaca iz Pule
- aktivan edukacijski dio kazališnog rada (MKFM, FER)
- veliki broj prostora na otvorenom (Amfiteatar, Malo rimsko kazalište, vojni kompleksi)
W
- galerijski život nije dovoljno razvijen, vezan je uz uski broj izlagača i konzumenata dosta hermetična, zatvorena umjetnička cjelina (malen broj likovnih umjetnika prepoznatljivih na umjetničkoj sceni izvan Istre)
- privatne galerije su malobrojne i dosta niske kvalitete
- malena inicijativa privatnog sektora u kulturi, posebice u likovnoj umjetnosti
- tradicionalna kultura
- ako prostori u Rojcu nisu dobro organizirani na dulji rok to može biti slabost
- od raspada ex. Yu filmski festival nema dovoljno profilirani identitet i dovoljnu snagu – premalena selekcija hrvatskog filma, a ni međunarodna selekcija nije jasno profilirana
- zapuštenost kapitalnih objekata (Malo rimsko kazalište, mozaik, Agripinina kuća)
- nedostatak klupskih prostora za alternativnu scenu
- institucionalno kazalište bi trebalo uznastojati na jačem profiliranju programa
- nemogućnost da se mladi glumci zadrže u okviru cjelogodišnjeg programa
- određeni prostori nisu adekvatno pripremljeni izvedbe i izvedbenu kulturu
- vrlo loša komunikacija unutar sektora i među sektorima, te unutar pojedinih umjetničkih i međuumjetničkih područja
- nedostatak dugoročnih programa i višegodišnjih natječaja (može se staviti i pod T)
- zanemarena uloga kulturnih vijeća koja postoje samo formalno ali bez prave izvršne snage
O
- mogućnost da se dio programa Venecijanskog Bijenala prikazuje u Puli
- spoj edukacije i umjetnosti (profesori Škole za primijenjenu umjetnost članovi su HDLU-a)
- njegovanje tradicijske kulture prvenstveno u glazbenom izričaju – tradicijska kultura živi kroz SAKUD – folklor, glazbena baština, zbirka Smareglia
- korištenje prostora «Karlo Rojc»
- odnos kulture i turizma mora se dalje razvijati
- Film: Pula je jedan od najstarijih festivala u Evropi, ali je u regiji velika konkurencija što nameće potrebu da se rekontekstualizira u tom smislu i reformira
- Dobri infrastrukturni uvjeti za otvaranje novih klupskih prostora
- Turizam: velik broj posjetitelja – turista za različite izvedbe i žive programe
- Jača uključivost privrednog sektora naročito u područje obnove i restauracije (HEP, INA, Uljanik, Holcim itd.)
- Mogućnost prekogranične suradnje s Regijom Veneto
- Suradnja s fakultetima u smislu edukacije
- Postoje potencijali šire suradnje s Turističkom zajednicom koji nisu dovoljno iskorišteni
- Velika mogućnost međugradske suradnje unutar RH i na međunarodnoj razini
- Mogućnost razvoja međunarodne kulturne suradnje, poglavice preko Zajednice Talijana i austrijskih udruga i gradova prijatelja (npr. Graz, Pečuh)
- Financiranje i stipendiranje (ciljano) u kulturi koje bi se vratilo kroz rad u kulturnim ustanovama (restauratori, specijalisti za kulturni menadžment itd.) *Revalorizacija korištenja obalnog dijela grada – mogao bi postati najvitalniji dio grada
T
- nedostatak motivacije za kulturnim djelovanjem u već postojećim kulturnim prostorima i organizacijama van institucija (alternativna scena)
- nerazumijevanje okoline (političari i građani) za kulturne programe i zbivanje (npr. odabir imena kina)
- prevelik utjecaj politike na upravljački sloj u kulturnim ustanovama (npr. Pula Film Festival – odabir ravnatelja i umjetničkog ravnatelja u ranijim fazama)
- Turizam: loša prometna infrastruktura u gradu koja dovodi do zakrčenja, posebice u ljetnom periodu
- Nedovoljna educiranost kadrova za međunarodnu kulturnu suradnju
- Potreba restrukturiranja privrednog sektora
- Nedovoljna jasnoća u vraćanju sredstava prikupljenih unutar spomeničke rente od strane gradskih korisnika i nedovoljna naplata sredstava od korištenja kulturnog dobra u gospodarske svrhe (ujedno i O)
- Slaba osposobljenost specijalista za međunarodnu kulturnu suradnju za suradnju na gradskoj razini
- Veliki pritisak građevinskog lobija
- Javni prijevoz je jedna od prijetnji razvoju grada
- Zakrčenost javnih gradskih prostora – gomilanje korisnika
PEST ANALIZA
Analiza faktora važnih za razvoj grada.
- P – Political – politički
- E – Economical – ekonomski
- S – Social – društveni
- T – Tecnological – tehnološki
P
- utjecaj politike jako vidljiv na području kulture i umjetnosti, pogotovo u odnosu na kadrovski odabir i projekte
- sfera politike zadire u projektno – sadržajni aspekt kulturne djelatnosti
- političke promjene izravno djeluju na područje kulture i ukupan kulturni razvoj
- kulturni sustav se stabilizirao u zadnje tri godine i lakše je koordinirati prioritete kulturne politike grada na županijskoj razini
E
- rast turističkog sektora, ali nema kapitalnih investicija u turizmu, nisu iskorištene vrste selektivnog turizma (konferencijski itd.) kao ni zajednički projekti između kulture i turizma
- Brodograđevni kompleks Uljanika posjeduje tehnološku baštinu evropske i svjetske važnosti što još nije dijelom (zapravo uopće) turističke i kulturne ponude
- Bankovno – financijski sektor djeluje kao sponzor poglavito ljetnih manifestacija (Hypo banka, Grawe, HPB) – postoje znatne mogućnosti proširenja te suradnje
- naročito je naglašen oblik suradnje «in kind» (u obliku roba i usluga) gdje postoje znatne mogućnosti proširenja suradnje
- građevinski sektor ne ulaže u područje kulture i umjetnosti niti ciljano namjenjuje prostore u tu svrhu (galeriji, atelijeri, knjižare)
- pojedini poduzetnici su aktivni u kolekcionarskim aktivnostima, jednako kao i pojedina privredna poduzeća u sponzoriranju kulturnih sadržaja (Puljanka, Brionka, Uljanik, Arenaturist, Merkator)
- niska stopa nezaposlenosti školovanih stručnjaka i specijalista
- vrlo intenzivan rast prodajnih centara ne rezultira znatnim ulaganjem u kulturu niti širenjem znatnim ulaganjima u širenje prostora za kulturu (osim iznimno)
- određeni gospodarski subjekti su opremljeni i sudjeluju u opremanju većih projekata s opremom
S
- manjinske zajednice imaju specijalizirana kulturna odvijanja od kojih naročito prednjače ona talijanske zajednice. Osim nje ističu se još makedonska, srpska i crnogorska, romska, mađarska, bokeljska, bošnjačka i dr.
- Postoje znakovi daljnje potrebe za organiziranjem urbane kulture, naročito kada su u pitanju mlađi naraštaji
- S obzirom na mogućnost definiranja Pule kao sveučilišnog grada bitno je odrediti sadržaj i infrastrukturu prvenstveno za studentsku populaciju i zadovoljiti njezine potrebe iz područja kulture i umjetnosti, naročito kada je u pitanju popularna kultura i kulturna industrija
- Postoji tradicija – kulturni kapital – u području supkulturne scene
- Slaba međugeneracijska suradnja gdje ne postoje programi koji su namijenjeni njezinom poboljšanju
- Postoje specijalizirani programi za najmlađu i mladu populaciju, dok su relativno rijetki programi posvećeni starijoj i najstarijoj populaciji
- Postoji sistem prodaje karata po sniženoj cijeni ili besplatno za vremešniji dio populacije
- Postoji gradska čitaonica u centru grada čiji su korisnici uglavnom umirovljenici
- Kada je riječ o osobama s posebnim potrebama postoji specijalizirani centar za djecu s Down-ovim sindromom te Centar za inkluziju i rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama s uspješnim programima iz područja umjetnosti i kulture
- Nema nikakvih aktivnosti kada je riječ o seksualnim manjinama
- Nema specijaliziranih inkluzivnih programa te programa profesionalne orijentacije i izobrazbe namijenjene posebnim grupama stanovništva, naročito kada su u pitanju delinkventi i ovisnici – postoji udruga za suzbijanje i prevenciju ovisnosti koja je aktivna, ali koja ne djeluje primarno u programima kulturnih djelatnosti (osim kao popratni program – koncerti, brošure, film)
- Dosta dobar međureligijski dijalog u gradu, sredina je vjerski tolerantna
- Ekološka svijest u porastu kroz djelovanje raznih udruga
T
- Grad Pula nema kulturnu WEB stranicu koja bi objedinjavala kulturnu ponudu grada
- Postoje specijalizirane stranice za kulturu i umjetnost (TZ, PFF i sl.)
- Solidna tehnološka opremljenost galerija i kazališta (kulturnog sektora) s mogućnostima znatnog poboljšanja i dodatnog ulaganja
- Za manje i redovne programe galerije su solidno opremljene
- Rijetko ili potpuno izostaje doniranje opreme od strane gospodarskih subjekata – informatičkih tvrtki 8osim u pojedinim slučajevima kada se zastarjela oprema donira kulturnim korisnicima)
- Dobro funkcionira međuinstitucionalna razmjena opreme
- Nedostatak programa iz nove medijske kulture posebice telekomunikacija, mreža, kreativnih softvera, te mogućnost korištenja novih tehnologija u umjetničke svrhe
- Relativno slabo razvijen javni gradski prijevoz
GAP ANALIZA
Analiza «rascjepa». Govori o polaznim pretpostavkama za izradu strateškog plana. Polazi od situacije kakvu imamo → prema stanju kakvo bi htjeli imati.
polazno stanje → ciljano stanje
Primjenjuje se za 10-15 godina.
Mora odgovoriti na pitanje
"u kakvom gradu želimo živjeti za 10-15 godina?" (Pula 2018. ili 2020.)
Što se promijenilo u posljednjih 10 godina?:
- česte kadrovske promjene u vodećim ustanovama kulture
- osnivanje Sveučilišta u Puli
- «Karlo Rojc» se formira kao kulturno središte
- MMC Luka započinje s radom
- Škola primijenjenih umjetnosti se odvaja od Gimnazije
- Vojska napušta grad
- Osnovana su kulturna vijeća grada
- Festivalizacija kulture
- Zbirka Antun Motika je dobila privremeni smještaj
- Obnovljena Gradska knjižnica i čitaonica i preseljena na novu lokaciju
- Osnovan Sajam knjiga u Istri – sve više jača
- Nastao je niz udruga u kulturi
- Osnovan je Konzervatorski odjel u Puli
- Hrvatski restauratorski zavod je potpisao ugovor o osnivanju radionice u Puli
- Studij harmonike pri Pedagoškoj akademiji
- Obnovljeno gradsko kino
- Dovršeni PPU i GUP Grada Pule
- Loše: ukinut Odjel za graditeljsko nasljeđe Grada Pule
U kakvom bi gradu željeli živjeti 2020?:
- povratak kulturnih i umjetničkih sadržaja u povijesnu jezgru, kao i visoko kvalitetno stanovanje što podrazumijeva pješačku zonu
- potreba za jasnim lociranjem sadržaja unutar gradskog prostora
- namjena obalnog dijela grada kulturnim, umjetničkim i obrazovno-znanstvenim sadržajima
- otvaranje pristupa i reaktiviranje resursa gradske luke
- iniciranje posebnih projekata za intersektorsko namjenovanje i korištenje kompleksa Rojc - stvaranje polujavne ustanove za upravljanje prostorima i sadržajima Rojca
- formiranje centra za stalni kontakt s građanima i senzibiliziranje građana za razvoj grada – središnji info punkt grada gdje bi se mogli promovirati i gradovi – prijatelji i gradovi – modeli (uzor s obzirom na svoje razvojne planove), punkt za pozivanje najkompetentnijih stručnjaka za područje urbanog razvoja na evropskoj razini
- stvaranje novog kulturnog centra s posebnim naglaskom na kulturu mladih i kulturu za mlade – polivalentni kulturni centar
- jačanje klupske scene u gradu
- shvaćanje kulturnog kapitala grada kao ključne razvojne osnove njegovog ukupnog razvoja i napretka
- reaktivacija i očuvanje industrijske i vojne baštine u kulturnom i znanstvenom životu grada
- Pula kao sveučilišni grad, ne samo kao grad koji ima fakultete: grad orijentiran prema studentskoj populaciji (povoljno: višejezičnost, bilingvalnost), aktivnije uključivanje Grada u visokoobrazovni proces
- Formiranje pravog studentskog kampusa (knjižnica, dom za smještaj studenata, studentski centar, restoran, studentski klubovi)
- Stvaranje prave muzejske četvrti i mreže muzeja i galerija u gradu
Popis korisne literature
Korisni linkovi
Copyright © by the contributing authors. All material on this collaboration platform is the property of the contributing authors.