 Projekt mobilizacije javnosti za sudjelovanje u procjenama utjecaja na okoliš
|
|
|
%NEWS{pattern="---\+\+(!!)?"}%
Molim vas da dodajete vijesti na ovu stranicu, najnoviju vijest na vrh. Oblikujte ih tako da naslov uvijek započne formatiran (tri crtice i dva plusa). Posljednjih 5 naslova biti će prikazano na naslovnici pa je dobro da naslov bude zanimljiv ali i suvisao. Ivica
Vijesti projekta Moja PUO29.-30.11.2008.- Seminar o strateškoj procjeni utjecaja na okolišodržan je u Puli od 29. do 30. studenog 2008. godine u organizaciji Zelene Istre. Sudionici/e iz udruga za zaštitu okoliša iz cijele zemlje, Ministarstva zaštite okoliša i Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije, koji su nadležni za provedbu postupka strateške procjene utjecaja na okolš, te izrađivača planova u Istarskoj županiji pokušali su razmjenom znanja i iskustava odgovoriti na nedoumice vezane uz primjenu tog postupka u hrvatskoj praksi. Sudionici/e su identificirali osnovne probleme koji se očekuju u praksi i složili se da će njihovo rješavanje u velikoj mjeri ovisiti o spremnosti na dijalog i suradnju svih sudionika u procesu. * Seminar_SPUO_Pula_29.11.2008.jpg:
4.11.2008. - Konferencija za novinare mreže Adriatic GreeNet? održana u Kopru: okolišne udruge prijavile Italiju Europskoj komisiji.
31.10.2008. - Mobilizacija studenata u Splitu31. listopada 2008. godine Udruga Sunce održala je predavanje «Sudjelovanje javnosti u postupcima procijene utjecaja na okoliš» za studente Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Studentima se kroz predavanje nastojalo objasniti što je procjena utjecaja na okoliš, upoznati ih sa pravnim temeljima za sudjelovanje javnosti u procedurama izrade istih kao i ulogom te prednostima sudjelovanja javnost. Također im se približila uloga okolišnih nevladinih organizacija u ovim procedurama, a upoznati su i s trenutnom praksom s gledišta nevladine udruge...U sklopu predavanja prikazan je i film «Zainteresirana javnost» te je studentima ponuđen sedmodnevni internship program u udruzi Zelena Istra iz Pule. Predavanje je organizirano u suradnji s prof. Majom Fredotović.21.10.2008. - Mobilizacija studenataU sklopu projekta "Mobilizacija javnosti za sudjelovanje u postupcima procjene utjecaja na okoliš" na Sveučilištu "Jurja Dobrile" u Puli, Odjel za turizam i ekonomiju "Dr. Mijo Mirković" (kolegij "Ekonomija i turizam") smo , u suradnji s prof. Kristinom Afrić Rakitovec, 21. listopada prikazali film "Zainteresirana javnost" i održali predavanje o procjeni utjecaja na okoliš i sudjelovanju javnosti. Studentima/cama smo ponudili i nešto više - sedmodnevni internship program u udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce" iz Splita. Zainteresiranima za temu pruža se prilika da steknu više teorijskog i praktičnog znanja o zakonodavstvu s područja procjene utjecaja na okoliš i njegovoj primjeni, da uz podršku steknu osnovna konkretna znanja, koja mogu iskoristiti za diplomski rad, prijenos znanja kolegama, u budućoj profesionalnoj karijeri.... Za odabranog kandidata osigurali smo pokriće troškova prijevoza i boravka u Splitu. Udruga "Sunce" će isti internship program ali u Zelenoj Istri ponuditi jednom splitskom studentu/ici. Interes za znanstvenim radom na području procjene utjecaja na okoliš se u Hrvatskoj, za razliku od Europe, nije još razvio pa je jedan od ciljeva našeg programa prakse za studente i potaknuti interes za ove teme među studentskom populacijom. * Predavanje_Fakultet_Dr.Mijo_Mirkovic.jpg:
20.10.2008. - Golf kompleks "Brkač" podno Motovuna - pokušaj drugi; započeo javni uvid u Studiju utjecaja na okoliš golf terena i ugostiteljsko-turističkih građevina u plodnoj dolini pored rijeke Mirne30. rujna je najavljen početak javnog uvida u Studiju utjecaja na okoliš golf igrališta "Brkač" i pripadajućih smještajnih kapaciteta planiranih u plodnoj dolini podno Motovuna. Studija će biti na javnom uvidu od 9. listopada do 8. studenog 2008. godine u Općini Motovun i Istarskoj županiji u Flanatičkoj 29 u Puli od 8:00 do 14:00. Javna rasprava o planiranom zahvatu održat će se u prostorijama Općine Motovun, Trg Andrea Antico 1 dana 21. listopada 2008. u 18:00 sati. Mišljenja i primjedbe na Studiju mogu se dostaviti najkasnije do 8. studenog pismenim putem na adresu Općine Motovun ili upisati u knjigu primjedbi koja se nalazi uz Studiju izloženu u Općini. Cjeloviti tekst Studije i njen sažetak dostupni su na web stranicama Istarske županije www.istra-istria.hr . Sažetak Studije dostupan je i na ovim stranicama: na meniju s lijeve strane link "Studije utjecaja na okoliš"
24.9.2008. - U javnoj raspravi o talijanskom terminalu za ukapljeni plin planiranom na istoj udaljenosti od slovenske i hrvatske obale sudjeluje samo Slovenija - Hrvatska isključenaMeđunarodna mreža nevladinih organizacija za zaštitu okoliša AdriaticGreeNet, koju čine organizacije iz Hrvatske (Zelena Istra), Italije i Slovenije, dostavila je 24. rujna 2008. svoje primjedbe na dva terminala za ukapljeni plin u Tršćanskom zaljevu za vrijeme javne rasprave koju je o tim projektima organizirala slovenska Agencija za zaštitu okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša. Radi se o planiranom off-shore terminalu u Tršćanskom zaljevu kompanije Endesa i terminalu kompanije Gas Natural planiranom na obali kod mjesta Zaule, Trst - oba na području Italije, ali u neposrednoj blizini slovenskih i hrvatskih teritorijalnih voda i kopna. Predstavnici mreže, predsjednica Elena Gobbi i članovi Dušica Radojčić i Karel Lipič, primjedbe su predstavili i brojnim slovenskim medijima na konferenciji održanoj istog dana u Kopru, na kojoj je sudjelovao i predstavnik slovenske Agencije za zaštitu okoliša. Primjedbe su se odnosile najprije na samu proceduru prekogranične procjene utjecaja na okoliš i njenu zakonitost s obzirom na činjenicu da Hrvatska, premda je jedna od pogođenih zemalja, u toj proceduri ne sudjeluje. Još ozbiljnija primjedba odnosila se na činjenicu da je za jedan od predložena dva projekta postupak procjene utjecaj na okoliš u Italiji već dovršen u srpnju 2008. Naime, projekt je dobio definitivno pozitivno mišljenje talijanskog Ministarstva zaštite okoliša! S obzirom na to da je postupak za jedan od dva terminala u Italiji dovršen, postavlja se pitanje o smislu iznuđene javne rasprave u Sloveniji. Prema obaveznoj proceduri utvrđenoj člankom 3. Espoo konvencije o prekograničnoj procjeni utjecaja na okoliš, predviđeno je da zemlja porijekla što je moguće prije, a najkasnije istovremeno s informiranjem vlastite javnosti obavijesti pogođenu zemlju o planiranoj aktivnosti, kako bi osigrale odgovarajuće i učinkovite konzultacije. Javna rasprava o projektu je u Italiji dovršena još 2006. godine. Osim toga, studije utjecaja na okoliš oba projekta ni u jednom segmentu ne razmatraju utjecaj zahvata na području Slovenije ili Hrvatske, premda su terminali bliži hrvatskom i slovenskom kopnu nego talijanskom. Potpuno je jasno da procedura koja je pokrenuta u Sloveniji ne zadovoljava temeljne principe Konvencije kao ni njenu obaveznu proceduru. Glavni krivac za stvorenu konfuziju i za netransparentnost je ponajprije Italija koja je s dvije godine zakašnjenja omogućila postupak procjene utjecaj na okoliš u Sloveniji, ali ne i u Hrvatskoj. AdriaticGreeNet će o tom propustu obavijestiti nadležno tijelo Eurospke unije. Od samog početka javne rasprave o tim studijama utjecaja na okoliš u Italiji 2006. godine, AdriaticGreeNet je zahtijevao primjenu procedure prekogranične procjene utjecaja predviđene Espoo konvencijom. Već smo u travnju 2006. godini uputili Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH zahtjev za pokretanjem Espoo procedure zbog rizičnog projekta u blizini hrvatske obale. Zahtijevali smo i reakciju na talijansko nepoštivanje procedura predviđenih međunarodnom konvencijom. Ministarstvo nam je u studenom odgovorilo da o još uvijek očekukuju dokumentaciju od Italije. Za razliku od nezainteresirane hrvatske države, Slovenija se sama potrudila i izradila vlastitu nezavisnu studiju o utjecaju oba terminala u Sloveniji, utvrdivši značajni negativni utjecaj, i dostavila ju talijanskom Ministarstvu za okoliš još u prosincu 2006. godine. Zbog toga, ali i velikog pritiska slovenske javnosti u posljednje dvije godine, Italija je konačno tek u kolovozu 2008. dostavila dokumente potrebne za provedbu javne rasprave o terminalima i u Sloveniji. Slovenija je javnu raspravu organizirala u Kopru u trajanju od 1. kolovoza do 26. rujna. Osim što Studije utjecaja na okoliš za dva terminala uopće ne obrađuju utjecaj tih aktivnosti u Sloveniji ili Hrvatskoj, postoji još jedna vrlo značajna promjena o kojoj zainteresirana hrvatska javnost nije informirana. Radi se o novoj lokaciji off-shore terminala za ukapljeni plin. Prvotna je lokacija na zahtjev tršćanske Lučke kapetanije izmijenjena jer je utjecaja na shemu odvojene plovidbe u Tršćanskom zaljevu. Nova lokacije nalazi se 3 milje jugozapadno od prve lokacije i to na 2 km od hrvatskih teritorijalnih voda. Sigurnosna zona oko terminala utvrđena je u radijusu od 2 kilometra. Terminal se nalazi na približno istoj udaljenosti od hrvatskog (Rt Savudrija) i slovenskog (Piran) kopna - oko 4-5 milja. Zbog osobina tehnološkog rješenja (ispuštanje pothlađene vode i velike količine biocida u more) i sigurnosnih elemenata, realno je očekivati negativni utjecaj ovog projekta i u Hrvatskoj. Među najžešćim su protivnicima terminala u Tršćanskom zaljevu talijanski i slovenski ribari. Vjerujemo da bi informacija o mogućem utjecaju terminala interesirala i njihove hrvatske kolege. Primjedbe AdriaticGreeNet-a se temelje na načelima Piranskog protokola iz lipnja 2006., kojim je Jadransko more prepoznato kao moguće polazište za kreiranje zajedničkih prekograničnih politika održivog razvoja, s ishodištem "odozdo", koje će osnažiti društveno-ekonomsku koheziju u regiji i obalnim državama. Sjeverni je Jadran jedinstveni eko-sustav, prepoznate i priznate osjetljivosti i ranjivosti zbog male dubine i slabe izmjene voda te zbog velikog pritiska gospodarskih aktivnosti na njegovim obalama. Stoga je nužno što prije otvoriti dijalog i raspravu o društveno-ekonomskim i okolišnim utjecajima infrastrukturnih projekata na Jadranu. Ne samo što se ne započinje s procesom zajedničkog definiranja granica održivosti modela razvoja svih država sjevernog Jadrana, nego se neodrživost sadašnje situacije očituje i u činjenici da je trenutno u tijeku javna rasprava o dva značajna projekta na istom području, a da studijama utjecaja na okoliš nije razmotren njihov kumulativni učinak. To se odnosi na kumulativni utjecaj ispuštene vode iz postrojenja na morski okoliš, na sigurnost pomorskog prometa, utjecaj na krajobrazne vrijednosti i društveno-ekonomski utjecaj. AdriaticGreeNet je dostavio, stoga, jedinstvene primjedbe za oba predložena postrojenja za ukapljeni plin naglašavajući potrebu za cjelovitom revizijom obje Studije utjecaja na okoliš. Jedna od primjedbi odnosi se na podcijenjeni utjecaj postojećeg pomorskog prometa u području utjecaja terminala te na dodatni utjecaj prometa tankera tijekom korištenja postrojenja. Manjkavu analizu tih elemenata Endesa u Studiji priznaje i pravda opaskom da je za iscrpnu analizu potrebno provesti monitoring tranzita brodova. Smatramo da je taj propust vrlo ozbiljan s obzirom na osobine sjevernog Jadrana zbog kojih će, u slučaju kolizije i onečišćenja mora s brodova, najvjerojatnije doći i do onečišćenja obale.12.8.2008. - Javnost izigrana i ignorirana - javna rasprava o županijskom centru za gospodarenje otpadom u Istarskoj županiji puka farsaUnatoč žestokom protivljenju Općine Medulin i lokalnog stanovništva, masovnom sudjelovanju na 4 javne rasprave s brojnim primjedbama građana, organiziranju prosvjednih koncerata i tiskanju letaka i plakata, postavljanju jumbo plakata s jasnom porukom o protivljenju izabranoj lokaciji i tehnologiji, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva donijelo je 12.08.2008. rješenje o prihvatljivosti zahvata! Primjedbe građana nisu usvojene kao ni devet mjeseci stari zahtjevi Zelene Istre i građana da se analiziraju alternativne lokacije i dodatno analizira alternativna tehnologija. Kada se građani bune nakon svršetka javne rasprave na kojoj nisu sudjelovali, Ministarstvo im poručuje da se javljaju prekasno jer je javna rasprava prošla. Kada se građani maksimalno angažiraju za vrijeme javne rasprave, Ministarstvo sve primjedbe odbacuje. I stoga, budući da su svi pokušaji utjecanja na konačnu odluku putem legalnih procedura izigrani i ignorirani, Zelena Istra podržava prosvjed koji će zabrinuti građani održati u Zagrebu 24. rujna 2008. pred Ministarstvom zaštite okoliša i Delegacijom Europske komisije u Hrvatskoj.27.8.2008. - Podrška prosvjednicima i udrugama iz Pićna i KršanaPovodom prosvjednog skupa udruga iz Pićna i Kršana, najavljenog za nedjelju 31. kolovoza u pet do podne ispred tvornice Rockwool Zelena Istra izražava podršku prosvjednom okupljanju građana kao reakciji na sustavno omalovažavanje njihovog prava da sudjeluju u odlučivanju o vlastitom okolišu i vlastitoj sudbini. Budući da institucije nisu osigurale zadovoljavajuću razinu sudjelovanja zainteresirane javnosti u donošenju odluka koje bitno utječu na njihovu kvalitetu života, uslijedio je opravdan strah te zatim i bunt te iste javnosti van uobičajene procedure. U slučaju Rockwoola Općina Pićan. Istarska Županija i investitor nisu od početka kvalitetno informirali javnost o kakvom se zahvatu radi niti su se potrudili uključiti ju u postupak izdavanja dozvole, očekujući, kao i mnogo puta do sada, da će se lokalna zajednica na kraju pomiriti s već donesenom odlukom, te da nitko neće snositi odgovornost nametanja odluka s tako značajnim negativnim učinkom. No, ovoga su se puta obično šutljive žrtve pretvorile u glasne prosvjednike. Građani jesu za razvoj, ali ne ako moraju biti njegove žrtve. Interes investitora i politike ne smije se nametati lokalnoj zajednici, a nismo ni siromašni, ni bez obradive zemlje, ni bez mogućnosti unaprjeđenja održivih gospodarskih aktivnosti, ni bez potrebnog znanja, da bi Županija davala prednost zagađivačkoj industriji stavljajući u lošiji položaj ili čak onemogućavajući održive gospodarske aktivnosti. Očito je da ne prepoznaje šansu za profitne investicije u čišćoj tehnologiji. A lokalne vlasti bez konzultiranja mještana i za male protuusluge prečesto zdušno pomažu u onečišćenju vlastite sredine umanjujući rizike ili otvoreno lažući o njima. Taj se obrazac vrlo dobro prepoznaje u slučaju Rockwoola. I u Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša RH stoji da se sindrom "ne u mom dvorištu" može pokušati riješiti samo uključivanjem lokalne zajednice u proces donošenja odluka, angažiranjem neovisnih stručnjaka, usporednim analizama o stupnju korisnosti/štetnosti prijedloga o lociranju rizičnog postrojenja, otvorenim i usporednim prosudbama i procjenom uz mogućnosti predlaganja alternativnih rješenja. Strategija, također, navodi da je jedini mehanizam koji se do sada pokušao primijeniti kojim bi se sindrom "ne u mom dvorištu" umanjio ili ukinuo, sustav naknada ili odšteta. Ako netko treba "trpjeti" distributivnu nepravdu i u "svojem dvorištu" imati rizični objekt (odlagalište otpada, energetski objekt, industrijski pogon) tada ga je potrebno gospodarski stimulirati i obeštetiti. To se može postići smanjivanjem poreza, izgradnjom infrastrukture, mogućnostima zapošljavanja, povećanim doprinosima za zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, brigu o djeci i slično, a i tada je nužno dobiti privolu lokalne zajednice. Pozivanje investitora-zagađivača od strane županijskih institucija bez pravodobnog osiguravanja adekvatne razine zaštite okoliša, informiranosti te procedure suodlučivanja, lažna obećanja i umanjivanje rizika od tvornice od strane općinskih predstavnika, te na kraju pokušaj Rockwoola da ilegalno koristi cijev koja omogućava tvorničke emisije koje u potpunosti zaobilaze sustave pročišćavanja (za noćno ispuštanje? za dane kada ne radi inspekcija?) opravdano su rezultirali strahom i nepovjerenjem lokalne zajednice koja izlaz iz gotovo bezizlazne situacije nalazi u javnom (za sada mirnom) prosvjedu. Bez nezavisnog i kvalitetnog sustava monitoringa svih emisija - u kojem treba osigurati i prisustvo ključnih aktera lokalne zajednice (jer javnost institucijama zaduženima za praćenje u pravilu ne vjeruje), a sve rezultate praćenja mjera zaštite okoliša u svakom trenutku učiniti lako dostupnima i razumljivima - građani su upravo osuđeni na drastične akcije prouzročene stalnim strahom i nesigurnošću. Stoga podržavamo pravo prosvjednika/ca da javnost glasnim prosvjedom upozore na problem kojemu rješenje nije pokrivanje županijskim ili vladinim tepisima i ignoriranjem činjenice da nešto smrdi, a nije u državi Danskoj već u Pićnu, Istra, Hrvatska.16.7.2008. - Zelena Istra uputila mišljenje i primjedbe na Studiju izbora lokacije terminala za ukapljeni prirodni plinPrimjedbe su u roku predviđenom za javnu raspravu - 17. srpanj, dostavljene MZOPUG, ali i svim direktno zainteresiranim gradovima i općinama u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Tekst primjedbi možete pročitati ovdje: * Komentari__Zelena_Istra_prethodna_rasprava.pdf:14.7.2008. - Europska komisija savjetuje da se konfliktna situacije oko planiranog županijskog centra gospodarenja otpadom "Kaštijun" riješi; to je razlog zbog kojeg još uvijek nije odobrila financiranje projektaNa poziv Europske komisije i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 14. srpnja 2008., u Zagrebu smo još jednom prezentirali primjedbe na projekt gradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Kaštijun. Poziv je uslijedio nakon upozoravanja EK o manjkavostima ovog projekta i ignoriranju lokalne zajednice prilikom donošenja odluke o budućoj lokaciji tog centra i tehnologiji koja će se koristiti. Na sastanku su sudjelovali državni tajnik Nikola Ružinski, pomoćnica ministrice za strateška pitanja Mira Medić, direktorica Kaštijuna d.o.o. Vesna Dukić, član poglavarstva Istarske županije Vedran Grubišić, predstavnica izrađivača Studije utjecaja na okoliš Aleksandra Anić-Vučinić, predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, predstavnik Euroske komisije Panayotis Thanou i Delegacije EK u Zagrebu Davor Percan. Tada je predstavnik Europske komisije iznio niz primjedbi na projekt, zaključio da su se dogodili propusti i savjetovao da konfliktnu situaciju koja je nastala treba riješiti. Za razliku od Istarske županije koja nas nikada nije pozvala na razgovor niti pokazala volju za stvarnim iznalaženjem rješenja ovog problema zajedno sa lokalnom zajednicom, s predstavnicima Europske komisije ostvarili smo konstantan i direktan kontakt kroz sastanke u Briselu, putem emaila i telefonskih razgovora. U nedavnom telefonskom razgovoru potvrđeno je da financiranje projekta ŽCGO na lokaciji Kaštijun nije još odobreno.4.7.2008. - MZOPUG objavilo na svojim web stranicama javnu raspravu o prethodnoj procjeni utjecaja na okoliš potencijalnih lokacija terminala za ukapljeni prirodni plinCilj prethodne procjene utjecaja na okoliš je utvrđivanje lokacije koja će biti najprihvatljivija s aspekta zaštite okoliša. S obzirom da u vrijeme pokretanje tog postupka i imenovanja Povjerenstva za odabir lokacije za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin nije na snazi bila nova Uredba o strateškoj procjeni utjecaja, za taj je postupak pokrenut postupak ne strateške već prethodne procjene utjecaja potencijalnih lokacija terminala za ukapljeni plin na okoliš. Postupak do sada potpuno nepoznat hrvatskoj javnosti, koji je iz tog razloga ipak trebao biti posbneo najavljen i obrazložen, a direktno zainteresirani pozvani na sudjelovanje u javnoj raspravi - da je netko uopće želio smislenu javnu raspravu. "Prikrivenim" objavljivanjem samo se potvrđuje kako i dalje sve ostaje samo na zadovoljavanje forme. Na Studiju izbora lokacije terminala za UPP na web stranicama MZOPUG naišli smo pukim slučajem. S obzirom da nigdje nije bio naveden razlog objavljivanja tog dokumenta, MZOPUG smo 20. lipnja zatrazili objašnjenje razloga. Tek 1. srpnja primili smo odgovor da se radi o postupku prethodne procjene utjecaja potencijalnih lokacija terminala za ukapljeni plin na okoliš, za koji je s datumom objave 17. lipnja (za koji nitko nije znao) započela javna rasprava u trajanju od 30 dana (do 17. srpnja 2008.). Ponovnom provjerom na stranice MZOPUG 3. srpnja utvrdili smo da je naknadno postavljeno i obrazloženje koje glasi: "Napomena: Dokumentacija koja se odnosi na Izbor lokacije terminala ukapljenog prirodnog plina objavljena je 17. lipnja 2008. godine. Pismena mišljenja, prijedloge i primjedbe na istu možete dostaviti na adresu anita.gulam@mzopuNOSPAMNONONONO.hr najkasnije do 17. srpnja 2008. godine."9.6.2008.- Seminari u Puli, Karlovcu, Varaždinu i Osijeku: Kako unaprijediti sudjelovanje javnosti u postupcima PUO
Nakon uspješno održanih seminara pod naslovom "Kako unaprijediti sudjelovanje javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš" u Splitu i Pločama u svibnju, Zelena Istra i Sunce su sljedeće organizirali u
POZIV I DNEVNI RED SEMINARAKAKO UNAPRIJEDITI SUDJELOVANJE JAVNOSTI U POSTUPCIMA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ * Pula, 16. lipnja 2008., HGK - Županijska komora Pula, Carrarina 5 (10:00 do 16:00) * Karlovac, 17. lipnja 2008., dvorana Obrtničkog centra, Haulikova 14 (10:00 do 16:00) * Varaždin, 18. lipnja 2008., HGK - Županijska komora Varaždin, Preradovićeva 17/2 (10:00 do 16:00) * Osijek, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, S. Radića 4 (10:00 - 16:00) Poštovane, Poštovani, pozivamo vas na seminar pod nazivom "Kako unaprijediti sudjelovanje javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš", koji udruge Zelena Istra iz Pule, Sunce iz Splita i Eko Pan iz Karlovca, Franjo Košćec iz Varaždina i Zeleni Osijeka iz Osijeka organiziraju u sklopu projekta "Mobilizacija javnosti za sudjelovanje u postupcima procjene utjecaja na okoliš". Uvođenje novih i boljih zakonskih mogućnosti za sudjelovanje javnosti u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš, koje je u tijeku u RH, nije samo po sebi dovoljno za djelotvornu primjenu - nužno je i informiranje i edukacija o obavezama i mogućnostima svih sudionika, koje mora teći paralelno s procesom usvajanja novih zakonskih propisa. Cilj našeg seminara je upravo taj - upoznati širu javnost, tijela javne uprave i poslovni sektor o značenju sudjelovanja javnosti u postupcima PUO, o njegovom širem društvenom značaju, o procesu prilagodbe hrvatskih propisa e europskim standardima, ali i o tome zašto se do sada nismo pomakli od primjene minimalnih zakonskih obaveza sudjelovanja javnosti, zašto investitori ne vide pozitivne strane sudjelovanja javnosti i zašto dolazi do "zaustavite projekt" kampanja. Odgovorit ćemo na pitanje o tome što doprinosi uspjehu sudjelovanja javnosti te ponuditi praktične savjete za organiziranje kvalitetnog sudjelovanja javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš. Pravo javnosti da bude informirana, da komentira i sudjeluje u odlučivanju o pitanjima koja imaju direktan utjecaj na kvalitetu njihovog života je jedno od temeljnih prava u demokratskim društvima. Međutim, i sa stajališta privatnog investitora ili tijela javne vlasti koje poduzima neki zahvat, dobro organizirano sudjelovanje javnosti može biti višestruko korisno. Pozivamo vas na seminar i nadamo se vašem dolasku, da će vam informacije biti korisne u daljnjem radu i da ćete svojim znanjem i iskustvom doprinijeti diskusiji. Dušica Radojčić, Zelena Istra voditeljica projekta 052 / 506 065 098 / 18 18 64Program seminaraKAKO UNAPRIJEDITI SUDJELOVANJE JAVNOSTI U POSTUPCIMA PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ 10:00 - 10:15 - Registracija sudionika 10:15 - 10:30 - Projekcija kratkog filma "Zainteresirana javnost" 10:30 - 11:00 - Uvod u seminar i projekt, Dušica Radojčić, dipl.pol. , voditeljica projekta, Zelena Istra 11:00 - 12:00 - Što nam donose novi propisi o procjeni utjecaja na okoliš u pogledu mogućnosti utjecaja javnosti na proces donošenja odluka, Dušica Radojčić, dipl.pol., Zelena Istra 12:00 - 12:15 - Pauza 12:15 - 13:00 - Sudjelovanje javnosti u zaštiti prirode - Hrvatska i Europa, Gabrijela Medunić-Orlić, dipl. ing., B.Sc. znanosti okoliša, Sunce 13:00 - 14:00 - Sudjelovanje javnosti: instrumenti, praksa, pomoć, Dušica Radojčić, dipl.pol., Zelena Istra 14:00 - 14:30 - Ručak 14:30 - 15:00 - Praksa u zaštiti prirode - konkretni primjeri, Gabrijela Medunić-Orlić, dipl. ing., B.Sc. znanosti okoliša, Sunce 15:30 -16:00 - Diskusija i evaluacija seminara27.5.2008. - Komentari Zelene Istre i Zelene akcije na nacrt novih uredbi o procjeni utjecaja na okoliš i sudjelovanju javnosti na konferenciji za novinare u Zagrebu Zelena akcija i Zelena Istra organizirale su u Zagrebu 27. svibnja 2008. konferenciju za novinare na kojoj su se osvrnule na nacrt prijedloga novih Uredbi o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša, o procjeni utjecaja na okoliš (PUO) i o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš, koje je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Nacrti uredbi, koje predstavljaju najvažnije provedbene propise Zakona o zaštiti okoliša iz 2007. godine, postavljeni su 16. svibnja 2008. na internet stranice Ministarstva - www.mzopu.hr .
Željka Leljak Gracin, pravnica iz Zelene akcije, upozorila je kako je prema Zakonu o zaštiti okoliša minimalni rok za sudjelovanje javnosti u postupku izrade zakona i provedbenih propisa koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš (uključujući i postupke izrade njihovih izmjena i dopuna) 30 dana. Stoga su Zelena akcija i Zelena Istra zatražile da se taj rok poštuje i u slučaju novih uredbi. Naime, Uredbe su predstavljene nekolicini udruga u Zagrebu 26. svibnja.2008.godine, ali zakonski rok od 30 dana za javnu raspravu odnosno komentare javnosti nije omogućen.
Predsjednica Zelene Istre, Dušica Radojčić dipl.pol., izjavila je da će do pozitivnog pomaka u informiranju javnosti u postupcima PUIO doći samo ako budu usvojeni komentari udruga s jučerašnje rasprave u Ministarstvu. Sudjelovanje će javnosti, međutim, zbog lošeg zakonskog rješenja i dalje ostati na dosadašnjoj razini - nedovoljno i neučinkovito.
Udruge su od Ministarstva zatražile :
20. i 21.5.2008. - Seminari o sudjelovanju javnosti u Splitu i Pločama
Zelena Istra u suradnji s udrugama Sunce iz Splita i Divina Natura iz Metkovića organizira 20. i 21. svibnja 2008. u Splitu i Pločama seminar pod nazivom "Kako unaprijediti sudjelovanje javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš" u sklopu projekta "Mobilizacija javnosti za sudjelovanje u postupcima procjene utjecaja na okoliš".
Uvođenje novih i boljih zakonskih mogućnosti za sudjelovanje javnosti u okviru postupka procjene utjecaja na okoliš, koje je u tijeku u RH, nije samo po sebi dovoljno za djelotvornu primjenu - nužno je i informiranje i edukacija o obavezama i mogućnostima svih sudionika, koje mora teći paralelno s procesom usvajanja novih zakonskih propisa.
Cilj našeg seminara je upravo taj - upoznati širu javnost, tijela javne uprave i poslovni sektor o značenju sudjelovanja javnosti u postupcima PUO, o njegovom širem društvenom značaju, o procesu prilagodbe hrvatskih propisa e europskim standardima, ali i o tome zašto se do sada nismo pomakli od primjene minimalnih zakonskih obaveza sudjelovanja javnosti, zašto investitori ne vide pozitivne strane sudjelovanja javnosti i zašto dolazi do "zaustavite projekt" kampanja. Odgovorit ćemo na pitanje o tome što doprinosi uspjehu sudjelovanja javnosti te ponuditi praktične savjete za organiziranje kvalitetnog sudjelovanja javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš.
Pravo javnosti da bude informirana, da komentira i sudjeluje u odlučivanju o pitanjima koja imaju direktan utjecaj na kvalitetu njihovog života je jedno od temeljnih prava u demokratskim društvima. Međutim, i sa stajališta privatnog investitora ili tijela javne vlasti koje poduzima neki zahvat, dobro organizirano sudjelovanje javnosti može biti višestruko korisno.
Poziv i program seminara
Za sve informacije o seminarima:
Dušica Radojčić voditeljica projekta 052 / 506 065 ili 098 / 18 18 640 18.04.2008. - Istarska županija pozvala na komentiranje Plana gospodarenja otpadomObjavljen je poziv na komentiranje prijedloga Plana gospodarenja otpadom Istarske županije 2007.-2015. Plan u PDF formatu možete naći na ovoj županijskoj web stranici Više informacija o problematici otpada u Istri možete pronaći i u publikacijama Zelene Istre na stranicama projekta 4R3E. A da javnost ima pravo sudjelovati u odlučivanju u izradi ovakvih planova kaže i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, dr.sc. Nikola Ružinski, u službenom tumačenju od 12.10.2007: "Mogućnost sudjelovanja javnosti u donošenju planova gospodarenja otpadom omogućena je Zakonom o potvrđivanju konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Narodne novine br. 1/07), koji člankom 7. predviđa sudjelovanje javnosti u vezi s planovima, programima i politikama koje se odnose na okoliš. Sukladno navedenom sudjelovanje udruga ili druge zainteresirane javnosti u donošenju planova gospodarenja otpadom utemeljeno je na važećim propisima Republike Hrvatske."2.04.2008. - Vojne aktivnosti se i dalje nameću kao prioritet za društvoMORH UVJETOVAO SUGLASNOST NA PROSTORNI PLAN ZAŠTIĆENOG DIJELA PRIRODE RTA KAMENJAKA I MEDULINSKOG ARHIPELAGA DOPUŠTANJEM VOJNIH VJEŽBI U kolovozu 2004. godine Prostorni plan područja posebnih obilježja Donji Kamenjak i medulinski arhipelag prošao je proceduru javne rasprave. Prije javne rasprave u kolovozu 2004. godine, svim zainteresiranim građanima prezentiran je nacrt prijedloga prostornog plana područja posebnih obilježja Donji Kamenjak i medulinski arhipelag (30. listopada 2003. godine) te je održana još jedna prezentacija i stručna rasprava u prosincu 2003. godine u multimedijalnom centru "Luka" u Puli. Županija je na taj način osigurala javnu raspravu u pravom smislu te riječi i u obujmu koji je prelazio okvire zakonskog minimuma. Primjedbe Općine Medulin, Ministarstva zaštite okoliše, prostornog uređenja i graditeljstva, Udruge "Zelena Istra" i Mjesnog odobra Premantura koje su se odnosile na dopuštenu izgradnju na Kamenjaku su usvojene , te je planom onemogućena bilo kakva izgradnja u zaštićenom području. U skladu s postojećim stupnjem zaštite, prijedlog plana iz 2004. godine nije predviđao mogućnost korištenja Kamenjaka kao vojnog poligona. Međutim, MORH nije želio odustati od vojnog poligona na Kamenjaku pa nije dao suglasnost na prijedlog plana iz 2004., uvjetovavši ju izmjenama plana odnosno dozvoljavanjem vojnih aktivnosti u zaštićenom dijelu prirode. Tako su, u zonama posebne namjene na Kamenjaku sada ipak dopuštene vojne vježbe, u plan su uvrštene ceste i parkirališta za vojna vozila, dopuštena je rekonstrukcija i održavanje postojećih građevina za potrebe vojnih aktivnosti. a namjena šuma posebne namjene na Kamenjaku, osim edukativne i rekreacijske, sada postaje i "za potrebe obrane". MORH je suglasnost na tako izmijenjeni plan dao krajem 2007. godine. Zbog dijelova plana koji su naknadno izmijenjeni i nisu prošli javnu raspravu (vojne namjene), organizirana je ponovljena javna rasprava u trajanju od cijelih 8 dana i to od 31. ožujka do 7. travnja 2008. - bez javnog izlaganja. Tekstualni i grafički dijelovi plana izloženi su u Općini Medulin i Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije. Pozivamo sve one koji su primjedbe pisali 2004. godine da ih sad ponovo dostave. Žalosno je da vojne aktivnosti nastavljaju biti prioritet za društvo i u vrijeme mira i nepostojanja bilo kakve realne prijetnje nacionalnoj sigurnosti zbog koje bi najvrjednije dijelove prirode trebalo žrtvovati. Žalosno je da su i Ministarstvu zaštite okoliša i Ministarstvu kulture (nadležnom za zaštićene dijelove prirode) vojne vježbe u zaštićenim dijelovima prirode sasvim prihvatljive, premda se na tom području planira i proglašenje florističkog rezervata, dva posebna rezervata u moru i posebnog paleontološkog rezervata. Dok švicarci raspisuju referendum o tome treba li dopustiti prelete vojnih aviona iznad turističkih područja, mi ćemo vojne vježbe smjestiti u njihovo središte.21.02.2008. - Inicijativa građana za uvođenje reda u radu kamenoloma Istarskoj županiji podnijela svoje zahtjeveSastanak Inicijative građana za reguliranje pitanja rada postojećih i otvaranja novih kamenoloma u Istri s pročelnikom Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske zupanije, Josipom Zidarićem, održan je 21. veljače u županijskim prostorijama. Sastanku je prisustvovalo 6 predstavnika građana koji žive u susjedstvu kamenoloma Vilanija, Šumber, Vranja. Žminj i Lakovići i predstavnica Zelene Istre. Predstavnici Inicijative su pročelniku predali svoje zahtjeve koji se odnose na:
28.01. do 27.02.2008. - Javni uvid u Studiju utjecaja na okoliš magistralnog plinovoda Vodnjan-Umag Želite znati zašto od plinofikacije zapadne obale Istre Kanfanar i Žminj neće imati koristi? Ili kako je izrađivač Studije zamislio tunel kroz Limski kanal?
Želite znati zašto se trasa plinovoda ne izmjesti istočnije čime bi se:
06.02.2008. - Rovinj: Održana javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš magistralnog plinovoda Vodnjan-Umag Studiju utjecaja na okoliš naručila je tvrtla Plinacro d.o.o. iz Zagreba. Plinovod dugačak 71 km, čiji je prolazak predviđen kroz Vodnjan, Bale, Rovinj, Područje posebnih obilježja Limski kanal i Limska draga, Vrsar, Poreč, ušće rijeke Mirne u statusu zoološko-ornitološkog rezervata, Novigrad, Brtoniglu i Umag predstavili su izrađivači studije - Institut građevinarstva Hrvatske, Zavod za ekološki inženjering.
Iz Studije utjecaja na okoliš izdvajamo: "Posebno negativan utjecaj očekuje se na zaštićene dijelove prirode: more i podmorje Limskog kanala (posebni rezervat u moru), ušće rijeke Mirne (područje u statusu zoološko-ornitološkog rezervata), te na lokve u neposrednoj blizini trase plinovoda...
...Narušit će postojeću ravnotežu krajobraznih struktura na širem i užem područjuj zahvata (promjene u fizičkoj strukturi i vizualnoj percepciji......
...obezvrjeđenje ekoloških, krajobraznih, gospodarskih i kulturno-povijesnih vrijednosti..."
Predstavnica Zelene Istre imala je primjedbu na podatak iz Studije da će izgradnja plinovoda imati negativan utjecaj na ukupno 104 strogo zaštićene vrste, 59 zaštićenih vrsta i 13 rijetkih i ugrozenih stanišnih tipova (!!) - bez opisa i kvantificiranja utjecaja. Osim toga, Studija je izrađena bez suradnje sa županijskom ustanovom za gospodarenje zaštićenijm dijelovima prirode "Natura Histrica". Najviše primjedbi prisutnih odnosilo se na trasu plinovoda, koji bi imao daleko manji utjecaj na okoliš kad bi bio smješten istočnije, uz trasu stare ceste Pula-Trst ili uz novi dio Istarskog ipsilona, čija je izgradnja u pripremi. Istočnije smještanje trase omogućilo bi i manjim naseljima poput Žminja i Kanfanara i novim industrijskim zonama gradova da koriste plin, što će im predloženom trasom iz Studije biti onemogućeno. Razlog zbog kojeg su u razmatranje uzeli samo jednu jednu alternativu - trasu, kažu izrađivači Studije, je taj što je ona predviđena Prostornim planom Istarske županije. Zar ne bi dugoročno bilo puno bolje mijenjati Prostorni plan nego graditi plinovod s tako pogubnim utjecajem na prirodu i od kojeg nikakve koristi neće imati brojni stanovnici naselja koja se ne nalaze uz samu obalu?
23.01.2008. - Incijativa građana za reguliranje pitanja rada postojećih i otvaranje novih kamenoloma održala presicu...u prostorijama Zelene Istre. Povod je nedavno dovršena i prezentirana Studija potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Istarske županije, koju je naručila Istarska županija. Predstavnica Zelene Istre je u uvodu naglasila da je Incijativa nezadovoljna jednostranošću Studije; ukoliko je Županija zaista željela procijeniti opravdanost eksploatacije mineralnih sirovina, trebala je osigurati multidisciplinarni pristup problemu. Ovako smo dobili dokument u kojem su navedeni podaci o postojećim rezervama sirovina, trenutnoj eksploataciji, broju i prihodu tvrtki koje se bavi njihovim iskorištavanjem i potencijalnoj zaradi ukoliko se i preostale postojeće rezerve iskoriste. Izrađivač studije nije uzeo u obzir niti jedan drugi aspekt.
Incijativa građana je još početkom 2006. uputila Županiji zahtjev da se uključi u pripremu Studije. Iako je Županija potvrdno odgovorila na zahtjev, to se nije dogodilo. Za razliku od toga, Strukovna grupa industrije nemetala i građevnog materijala pri HGK - Županijskoj komori Pula (interesna skupina koja povezuje tvrtke koje se bave rudarenjem), prema pisanju Glasa Istre od 12.2.2007., bila je uključena u izradu Studije.
Jedan od zaključaka Studije je i da bi se zaštitna mjera iz Prostornog plana Istarske županije od 500 metara minimalne udaljenosti kamenoloma od naselja trebala ukinuti i eskploataciju dopustiti i na manjim udaljenostima od 500 metara kao i dopustiti miniranje na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja.
 Osim predstavnice Zelene Istre, na konferenciji za novinare je o problemima stanovnika 7 sela na žminjštini, kraj kojih se smjestio kamenolom, govorila i predstavnica Inicijative Milka Banovac, poprativši fotografijama priču o štetama na kućama i problemima života u takvoj blizini kamenoloma. Na konferenciju je došlo i 10-ak stanovnika tih sela koji su govorili o svojim iskustvima, tj. problemima i štetama na imovini.
Incijativa je Županiji uputila primjedbe na Studiju i zahtjev za održavanjem javne rasprave o tom dokumentu. Premda ih zakon ne obavezuje na organiziranje javne rasprave, Županija je obećala razmotriti prijedlog i početkom veljače obavijestiti javnost o (eventualnom) načinu i obujmu javne rasprave.
16.01.2008. - Istarska županija predstavila Studiju opravdanosti i potreba eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Istarske županije...u HGK u Puli u formi okruglog stola, koju je izradio Rudarsko-geološko-naftni fakultet iz Zagreba. Brojke na području eksploatacije mineralnih sirovina u površinom maloj Istri su impresivne: odobrenih aktivnih eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji ima 71.Osim odobrenih eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji postoji i dodatnih 19 istražnih polja. Osim aktivnih, postoje i zatvoreni ili iscrpljeni kamenolomi čiji broj nije točno utvrđen, a kreće se između 100 i 200. Niti jedan od njih nije saniran. Realizacija eksploatacijslih polja događala se isključivo kao odgovor na tržišne mogućnosti umjesto kao odgovor na nužnosti ili potrebe cijele zajednice. Studija je obradila samo aspekt koristi eksploatacije minteralnih sirovina. O štetama za prirodu i okoliš ili negativnom utjecaju na druge gospodarske grane nema riječi. Stoga je Zelena Istra, u ime Inicijative građana za reguliranje pitanja rada postojećih i otvaranja novih kamenoloma, pripremila i predala primjedbe na Studiju i od nadležnog odjela Istarske županije zatražila:
7.01.2008. Produžen javni uvid u Studiju utjecaja na okoliš Županijskog centra za gospodarenje otpadom "Kaštijun", od 7. do 21. siječnja 2008.Na zahtjev građana i Općine Medulin javni je dodatno otvoren i traje od 7. do 21. siječnja 2008. Tijekom produljenog javnog uvida održat će se dvije javne rasprave i to u:
29.11.2007. - Prezentacija "Uključivanje javnosti u postupak procjene utjecaja na okoliš Županijskog centra za gospodarenje otpadom"
U sklopu službene prezentacije projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO)"Kaštijun" u dvorani Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, predstavnica Zelene Istre održala je izlaganje o nužnosti primjerenijeg uključivanja javnosti u postupak procjene utjecaja na okoliš.
Istaknula je da je dosadašnja praksa planiranja i odlučivanja po principu "odluči, objavi, obrani" potpuno pogrešna jer građane uključuje tek na kraju procesa, tijekom javnog uvida. U slučaju ŽCGO "Kaštijun" to znači da do trenutka kada su već potrošeni vrijeme i novac za pripremu dokumentacije i izrađene aplikacije za dobivanje sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije, javnost nije bila upoznata sa stvarnim značenjem ovog kapitalnog projekta, koji može imati znatni utjecaj na okoliš i kvalitetu života.
Tek tijekom javnog uvida u Studiju utjecaja na okoliš izgradnje ŽCGO "Kaštijun", koji se održava od 3. do 24. prosinca 2007., javnosti se pružaju informacije kako bi centar trebao izgledati, što će sve sadržavati, koju tehnologiju obrade otpada je moguće koristiti, koliko će proizvoditi buke, neugodnih mirisa, otpadnih voda, hoće li biti postavljena baklja za izgaranje viška plinova, kako će se i zašto iz komunalnog otpada proizvoditi gorivo koje će se spaljivati u tvornici cementa u Koromačnu, koliko će svakodnevno kamiona dovoziti otpad iz cijele Istre i koliko će to utjecati na ionako već preopterećene ceste tijekom turističke sezone, kako će i koliko utjecati na okoliš, itd.
Linkovi na članke iz medija o održanoj prezentaciji:
25.10.2007. - Predstavljanje projekta u Splitu
Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj SUNCE održala je predstavljanje projekta u prostorijama Info Zone (Jerina 1, Split). Gabrijela Medunić Orlić, koordinatorica projekta i Mirela Bilokapić, projektna asistentica, predstavile su projekt i projektne aktivnosti.
23.10.2007. - Poziv na suradnju upućen svim izrađivačima studija utjecaja na okoliš u HrvatskojPopis pravnih osoba koje imaju suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva RH za obavljanje stručnih poslova pripreme i izrade studija utjecaja na okoliš sadrži 51 tvrtku i instituciju. Zelena Istra je pripremila cirkularno pismo - poziv na suradnju koje je upućuno svima s popisa. Izrađivačima i naručiteljima studija utjecaja na okoliš ponuđena je suradnja u stvaranju boljih modela sudjelovanja javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš.28.09.2007 - Održana prva konferencija za medije
Predstavnice Zelene Istre i Sunca, Dušica Radojčić- voditeljica projekta i Mirela Bilokapić - asistentica na projektu, održale su u Puli konferenciju za novinare na kojoj su predstavile projekt, njegove sudionike i planirane aktivnosti.
01.07.2007 - Započeo projekt Moja PUOPostojeći hrvatski Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš ne omogućava učinkovito sudjelovanje javnosti u procesu odlučivanja i to je jedna od njegovih glavnih slabosti. Oni koji utječu na okoliš daleko su premoćniji od onih koji su pogođeni utjecajem na okoliš. Hrvatska je trenutno u procesu usklađivanja svog zakonodavstva na tom području s europskim standardima. Novi će propisi (u drugoj polovini 2007. godine) donijeti složenije i, vjerujemo, bolje mehanizme odnosno mogućnosti sudjelovanja javnosti u procedurama procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš, ali njihovo uvođenje nije samo po sebi dovoljno za učinkovitost. Zelena Istra je s 5 udruga za zaštitu okoliša, Sunce - kao glavnim partnerom i udrugama Eko Pan, Franjo Košćec, Zeleni Osijek i Divina Natura, pokrenula, stoga, 18-omjesečni projekt pod nazivom "Mobilizacija javnosti za sudjelovanje u procedurama procjene utjecaja na okoliš" tijekom kojeg će se široj javnosti pružiti informacija o novim propisima, mogućnostima sudjelovanja i najboljoj praksi putem publikacija, seminara i info-centara. Među očekivanim rezultatima su "smanjivanje demokratskog deficita" boljim razumijevanjem i primjenom principa sudjelovanja javnosti u procedurama procjene utjecaja na okoliš, veće sudjelovanje javnosti u odlučivanju na lokalnoj razini, veća sposobnost djelovanja udruga za zaštitu okoliša uza praćenje provedbe novih propisa, te učinkovitija zaštita okoliša. 90% sredstava za realizaciju projekta Zelena Istra dobila je od Europske komisije iz CARDS programa., 2,5% financira udruga Sunce, 1,6% financira Zelena Istra, a za preostalih 6% traži potporu Nacionalne zaklade za provedbu aktivnosti u 2008. godini. -- |
|
 | "This webiste has been produced with the assistance of the EU. The content is the sole responsibility of Zelena Istra and can in no way be taken to reflect the views of the European Union." |
 | "Projekt se provodi uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drustva (potpora u visini 10% sredstava potrebnih za realizaciju projekta)" |