|
|
|||
|
|
|||
Novosti%NEWS{pattern="---\+\+(!!)?"}% Molim vas da dodajete vijesti na ovu stranicu, najnoviju vijest na vrh. Oblikujte ih tako da naslov uvijek započne formatiran (tri crtice i dva plusa). Posljednjih 5 naslova biti će prikazano na naslovnici pa je dobro da naslov bude zanimljiv ali i suvisao. IvicaZeleni telefon u 2011. godini- 15 godina podrške građanima u zaštiti okoliša Zeleni telefon ove godine obilježava 15 godina svog djelovanja! Od početka provedbe projekta primili smo otprilike 2 800 poziva građana. Posjedujemo pismenu i digitalnu arhivu svih poziva na Zeleni telefon od 1997. godine do danas, izdali smo 180 mjesečnih izvještaja o radu. Izdali smo i 4 publikacije o ovom programu.
Dio smo mreže Zelenih telefona Hrvatske, a od 2011. godine dio SOS mreže Istarske županije.
Servis Zelenog telefona se kroz dugogodišnji rad pokazao kao izvrstan pokazatelj stanja u okolišu, mišljenja građana i institucija, najčešćih problema i uzroka poteškoća u njihovom rješavanju. Upravo njegova dugoročnost dokazuje da je potreba građana za ovim servisom neupitna i kontinuirana. Problemi u okolišu se ne rješavaju jednostrano i jednokratno već je ta potreba konstantna. Svjesni smo činjenice da ljudsko djelovanje sve više šteti okolišu i ekološkom sustavu što ima direktan utjecaj na ljudsko zdravlje. Stanje vode, zraka, količine otpada , kvaliteta hrane imaju veliki utjecaj na ljudsko zdravlje i zato je potrebno uključiti sve dionike institucije, službe, građane i nevladine udruge u borbu za čist i očuvan okoliš i zdravlje. Samo suradnjom se mogu postići rezultati i upravo je Zeleni telefon ta poveznica.
Ponosni smo što već petnaest godina pružamo građanima besplatnu pomoć u rješavanju problema u okolišu. I tijekom ove godine strpljivo smo saslušali sve probleme koje su nam građani prijavljivali. Tijekom 2011. primili smo ukupno 264 prijava građana, što je u prosjeku 20 poziva mjesečno. Najzastupljenije kategorije i ove su godine bile otpad, zelenilo i razno. Na kategoriju otpada odnosilo se 99, odnosno 37,5% poziva građana, što je 6% više u odnosu na proteklu godinu. Na drugom mjestu bila je kategorija zelenilo sa 48, odnosno 19,7% poziva, a na trećem kategorija razno s 37, odnosno 14% poziva. Značajan porast poziva ove godine bilježimo i u kategoriji životinje koja je na četvrtom mjestu s čak 27, odnosno 8% poziva, dok je tijekom 2010. godine u istoj bilo samo 3% poziva. Kao što smo spomenuli, i ove je godine u kategoriji otpada bilo najviše prijava. Građani prijavljuju divlja odlagališta otpada ili traže informacije o načinu zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada. U kategoriji zraka primili smo 14, odnosno 5,3% poziva. Jedan dio prijava odnosio se na zagađenje zraka od strane nekih pogona i tvornica, kao što je tvornica Hain iz Buzeta ili Istracement iz Pule. Takve slučajeve odmah smo prijavljivali Inspekciji zaštite okoliša te su neki, na zadovoljstvo građana, bili uspješno riješeni. U kategoriji voda primili smo 13 poziva građana. Pozivi u ovoj kategoriji su bili različiti, od zatrpavanja lokvi do onečišćenja mora otpadnim vodama iz industrijskih pogona. Čest problem koji nam građani prijavljuju su i otpadne vode, odnosno ispuštanje kanalizacije.
Mnogi su slučajevi protiv pravnih i privatnih osoba tijekom 2011. godine riješeni te je Zeleni telefon bio poticaj da se zakon na području zaštite okoliša provodi i u praksi. Jedan od takvih slučajeva bio je i slučaj devastacije speleološkog objekta Val'dell Arno u kojem su Hrvatske šume kažnjene s 50.000 kn kazne! Naime, i same institucije vrlo često krše Zakon o zaštiti okoliša i prirode, iako gotovo nikad nisu kažnjenem ili slučaj bezobzirne sječe stabla ispred tursitičkog objekta Horizont u vlasništvu Arenaturista. Grad Pula je utvrdio da se sječa napravila bez potrebnih dozvola te je izdala rješenje o nadoknadi štete.
U 2011. godini poslali smo ukupno 64 dopisa, što prijava što zahtjeva za informacijama, a dobili smo 33 odgovora. Najčešće su to bile prijave slučajeva Zelenog telefona raznim inspekcijama i nadležnim službama. Tako smo u 2011. godini surađivali i s Inspekcijom zaštite okoliša, Inspekcijom zaštite prirode, Poljoprivrednom inspekcijom, komunalnim redarstvima, komunalnim poduzećima koji su u 51,5% slučajeva odgovorili na naše zahtjeve za informacijama ili su pokretali postupke na temelju naših prijava. Dio slučajeva rješavao se i telefonskim putem ili su građani, nakon što bi primili informaciju, sami slali prijave nadležnim službama.
Više o radu Zelenog telefona u 2011, o najzanimljivijim slučajevima, suradnji s građanima, nadležnim inspekcijama, medijima možete pročitati u izvještaju koji se nalazi na sljedećem linku:
http://zt.zelena- istra.hr/bin/view/ZelTel/NasePubli kacije
Zeleni telefon u 2011. godini podržala je Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, Grad Rovinj te općine Medulin, Ližnjan i Marčana.
Posječeno i posljednje stoljetno stablo u Domu braće Ribar U prosincu smo primili ogorčene pozive građana zbog sječe i posljednjeg stoljetnog stabla u dvorištu Doma braće Ribar u Puli. Umjesto komentara prenosimo u cjelosti poruku jedne naše građanke!
POSLIJEDNJI POZDRAV STAROM PRIJATELJU
13.12.2011 život je izgubilo i posljednje stogodišnje stablo u dvorištu Doma Braće Ribar.
Njegovi su prijatelji živote izgubili ranije zbog proširenja parkirališta(2ili3 parkirna mjesta više).
Pitam se kolika je cijena jednog takvog stabla,da li je dovoljna naplata Pula Parkingu ili možda nešto slično?!
Objašnjenje koje smo dobili od Grada:
-sve ima svoj vijek trajanja
-pušta „mucice“
Za Vašu informaciju stabla su bila zdrava i cvala su jednom godišnje otprilike 100godina.
Za one koji pate od alergija – ako posiječemo sva stabla koja nam čine uslugu i pročišćavaju zrak od ispušnih plinova(svakodnevno)alergija će biti još i više!
Lovački pucnjevi na Kamenjaku među šetačima?
Na Zeleni telefon udruge Zelena Istra primili smo u studenom prijavu o lovu na Kamenjaku. Prijava je glasila otprilike ovako " Ove sunčane nedjelje kad je Kamenjak bio prepun šetača i djece, na uzvisini kod kamenog križa bilo je parkirano 5-6 automobila oko kojih su se kretali lovci sa psima i puškama, a nedugo nakon toga su počeli odjekivati pucnjevi na sve strane. Limenki piva na krovovima automobila nije nedostajalo. Trebamo li strepiti da će nas zalutali metak pogoditi dok smo u šetnji? U ime kojeg to "sporta" ili "oblika zabave" je tako nešto dozvoljeno na takvom jednom mjestu kao što je Rt Kamenjak?"
Iako se lovci pozivaju na Lovno-gospodarsku osnovu iz 2006. koja se odnosi na područje cijele države i kojom su dozvoljene lovne aktivnosti i na Kamenjaku, treba uzeti u obzir da je 2009. donesen Prostorni plan područja posebne namjene Rta Kamenjaka i medulinskog arhipelaga u kojem stoji "da se šume posebne namjene unutar obuhvata Plana moraju izuzeti iz lovno-gospodarske osnove, jer područje rta Kamenjak čini potpuno izdvojenu cjelinu od drugih dijelova lovnih područja južne Istre, te su zbog smještaja naselja Premantura i postojećih i planiranih turističkih zona spriječene sve migracije lovne divljači s tog područja." Treba napomenuti i da se i u samoj Lovno gospodraskoj osnovi spominje da se lov ne provodi na područjima na kojima se okuplja veći broj posjetitelja i turista što Kamenjak svakako jest.
Kontaktirali smo Zavod za prostorno planiranje IŽ i Inspekciju zaštite prirode pri Ministarstvu kulture i njihovo je mišljenje da Prostorni plan ima jaču snagu od Lovno-gospodarske osnove i da se sukladno njemu treba zabraniti lov na području Kamenjaka. U Upravi za lovstvo pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva nisu mogli dati konkretan odgovor dok ne vide svu dokumentaciju vezanu uz to područje no, napominju da Uprava za zaštitu prirode propisuje mjere zaštite za lovna područja, te da prostorni plan može imati jačinu no, da i lovci imaju svoja prava koja se po zakonu u slučaju izuzimanja tog područja od lova moraju obeštetiti.
U ovim birokratskim peripetijama ostaje samo pitanje tko će biti odgovoran ukoliko se nekome od posjetitelja nešto dogodi kao i kako je moguće da u jednom značajnom krajobrazu koje je namijenjeno rekreaciji, koje je vikendom prepuno šetača, biciklista i rekreativaca odjekuju pucnjevi iz lovačkih pušaka?
I dalje ćemo se truditi ispitati sve mogućnosti zabrane lova na području značajnog krajobraza Donji Kamenjak i medulinski arhipelag.
Pulska šumarija kriva za uništavanje jame Val'dell Arno
Policijski službenici Sektora kriminalističke policije Policijske uprave istarske proveli su kriminalističko istraživanje nad 53-godišnjakom iz Pule, kao odgovornom osobom u Hrvatskim šumama za pulsko područje, zbog devastacije speleološkog objekta, odnosno jame Val dell'Arno u blizini Galižane.
U okviru kriminalističkog istraživanja, započetog u ožujku prošle godine, u suradnji s inspektorom zaštite prirode i pripadnicima speleološke udruge iz Pule, obavljen je očevid na speleološkom objektu – jami Val dell'Arno, kojom prilikom su na ulazu u jamu zatečeni posječeni panjevi višegodišnjih stabala, dok je sam ulaz u jamu bio prekriven raznim otpadnim materijalom, stoji u priopćenju policije.
Daljnjom istragom utvrđeno je kako je 53-godišnjak, kao odgovorna osoba u Hrvatskim šumama za pulsko područje, a riječ je o upravitelju Šumarije Pula Valteru Buršiću, bez potrebnog dopuštenja za zahvat u području ekološke mreže, izdao nalog za obilježavanje i prodaju ogrjevnog drveta mještanima Galižane i Vodnjana, iako je znao da se na spornom zemljištu nalazi zaštićeni speleološki objekt. Temeljem izdanog naloga, krajem siječanja prošle godine, 51-godišnjak iz Vodnjana je posjekao oko 5 kubnih metara ogrjevnog drveta na rubnom, ulaznom području u jamu, a radi čega je došlo do izmjene stanišnih uvjeta u speleološkom objektu.
Zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti prirode, Prekršajni sud u Puli izdao je prekršajni nalog kojim se pravna osoba kažnjava novčanom kaznom u iznosu od 50 tisuća kuna, dok je odgovornom 53-godišnjaku izrečena kazna od 7 tisuća kuna. O rezultatima istrage izvješteno je nadležno Državno odvjetništvo koje će donijeti mjerodavnu odluku o eventualnoj kaznenoj odgovornosti.
O slučaju devastacije ovog speleološkog objekta Udruga Zelena Istra je 1. ožujka 2010. obavijestila Inspekciju zaštite prirode, JU Natura Histrica, AZRRI i Hrvatske šume, a MUP je pokrenuo istragu. Zelena Istra je na devastaciju jame zbog krčenja šume na tom području godinama upozoravala nadležne institucije tražeći zaštitu jame.
- Speleološki objekti se nalaze se na šumskom zemljištu prenamijenjenom u poljoprivredno, na kojem je Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) planirala podići maslinik na 180 ha. Budući da su svi speleološki objekti zaštićeni i dio su Nacionalne ekološke mreže, Uprava za zaštitu prirode je još 29. svibnja 2009. godine obavijestila AZRRI d.o.o. da se za planirani zahvat mora izvršiti ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. U tu svrhu Uprava za zaštitu prirode obvezala je AZRRI da podnese zahtjev za provođenje ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu upravnom tijelu Istarske županije. U međuvremenu je projekt izgradnje maslinika odgođen, pa se AZRRI nije očitovao nadležnom odjelu IŽ i upitno je kada će se uopće započeti s izgradnjom maslinika.
No, okoliš jame Val dell'Arno je devastiran unatoč svim ovim zakonskim odredbama. Hrvatske šume su započele sječu, dozvolivši građanima uz naplatu sječu drva za ogrjev neposredno uz jamu čime je uništena vegetacijska tampon zona oko objekata čime sada više ništa ne zadržava vjetar i sunce što će izazvati velike promjene u objektu, upozoravala je Zelena Istra prije godinu dana. (Iz medija: iPres)
Uništen drvored na punti - čavlima zakucali ogradu na stabla!Godišnji izvještaj Zelenog telefona 2010.
Zeleni telefon već 14 godina pomaže građanima u rješavanju problema u okolišu pružanjem informacije, savjetom, obavještavanjem nadležnih službi ili rješavanjem slučajeva.
U 2010. godini primili smo ukupno 271 poziv građana na Zeleni telefon.
Od toga su najzastupljenije kategorije bile otpad, razno i zelenilo. Na otpad se odnosilo 31,7% poziva, na kategoriju razno 23,9% poziva, a na kategoriju zelenilo 16,97% poziva. Najviše poziva nam svake, pa i ove godine dolazi iz grada Pule. Od ukupno 271 poziva čak 141 poziv se odnosio na grad Pulu što je 47,9% poziva. O radu Zelenog telefona u 2010. godini, o najzanimljivijim slučajevima, suradnji s nadležnim inspekcijama, suradnji s medijima i edukaciji možete pročitati u prilogu.
Tiskanje Godišnjeg izvještaja u 2010. godini financijski je podržala Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva.
* ZT2010.pdf: GI2010.pd
Kaštelir: Među gomilom smeća u šumi i odbačeni kajaci, traže se počiniteljiPPIŽ: Usvojeni prijedlozi javnosti da se udaljenost antenskih stupova od granica građevinskog područja poveća na 400U sklopu javne rasprave o prijedlogu ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana Istarske županije, koje se odnose isključivo na postavljanje samostojećih antenskih stupova (mobilni telefoni) i usklađivanje sa Zakonom o zaštiti prirode, Upravni odjel za održivi razvoj IŽ dostavio je odgovore na pristigle primjedbe. Najvažnija promjena odnosno usvojena primjedba odnosi se na udaljenost antenskih stupova od granica građevinksih područja od najmanje 400 metara. U prijedlogu izmjena stajalo je da se "samostojeći antenski stupovi ne smiju graditi unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja.". Zelena Istra u svojim je primjedbama temeljenim na brojnim pozivima građana na Zeleni telefon, na plan tražila da se taj dio izmijeni i zabrani postavljanje antena na udaljenosti manjoj od 500 m od granica građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja budući da se stambene građevine nalaze i na samom rubu građevinskog područja, pa je potrebno osigurati sigurnu udaljenost antenskih stupova od kuća. Odgovore na primjedbe koje je nadležni upravni odjel IŽ uputio sudionicima javne rasprave množete prčitati ovdje: http://dl.dropbox.com/u/2945370/Odgovori_na_primjedbe_PPIZ_ciljane_izmjene Servis Zelenog telefona provodi se uz pomoć Institucionalne potpore Zaklade za poticanje partnertstva i razvoja civilnog društva.Hrvatske šume ugrozile zaštićen speleološki objekt
Jedan od dva zaštićena speleološka objekta na području Proštine (između Vodnjana i Galižane) devastiran je zbog krčenja šume na tom području. Iako smo već više od godinu dana upozoravali SVE NADLEŽNE na nužnost zaštite tih jama, te potaknuli njihovo istraživanje, ogoljena je čitava južna strana oko speleološkog objekta Val dell' Arno. S obzirom da sada više ništa ne zadržava vjetar i sunce, doći će do promjena temperature u speleološkom objektu. Špilje i jame su vrlo osjetljivi sustavi i bilo kakav poremećaj ostavlja na njih velike posljedice.
Speleološki objekti nalaze se na šumskom zemljištu prenamijenjenom u poljoprivredno, na kojem je Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) planirala podići maslinik na 180 ha. Budući da su svi speleološki objekti zaštićeni i dio su Nacionalne ekološke mreže, Uprava za zaštitu prirode je još 29. svibnja 2009. godine obavijestila AZRRI d.o.o. da se temeljem čl. 36 i 37. Zakona o zaštiti prirode(NN 70/05 i 139/08) u svezi čl.1, st.3 Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) za planirani zahvat mora izvršiti ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. U tu svrhu Uprava za zaštitu prirode obvezala je AZRRI da podnese zahtjev za provođenje ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu upravnom tijelu Istarske županije.
U međuvremenu je projekt izgradnje maslinika odgođen, pa se AZRRI nije očitovao nadležnom odjelu IŽ i upitno je kada će se uopće započeti s izgradnjom maslinika.
No, okoliš jame Val dell' Arno je devastiran unatoč svim ovim zakonskim odredbama i našim molbama i konkretnima akcijama u kojima smo u suradnji sa Speleološkom udrugom Pula na javnim predavanjima predstavljali novootkrivene speleološke objekte građanima, medijima i SVIM nadležnim institucijama, te upozoravali na važnost očuvanja vegetacijske tampon zone oko objekata.
Hrvatske šume su započele sječu, dozvolivši građanima uz naplatu sječu drva za ogrjev neposredno uz jamu. Čak i da djelatnici Šumarije Pula, koji su trebali nadgledati radove i obilježiti područje za sječu, nisu znali da je Uprava za zaštitu prirode naložila da se napravi ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, njihova je zakonska dužnost prijaviti Ministarstvu kulture svaki speleološki objekt (čl. 47 Za-kona o zaštiti prirode)!
O slučaju devastacije ovog objekta 1.ožujka obavijestili smo Inspekciju zaštite prirode, JU Natura Histrica, AZRRI i Hrvatske šume, a MUP je pokrenuo istragu.
Servis Zelenog telefona provodi se uz pomoć Institucionalne potpore Zaklade za poticanje partnertstva i razvoja civilnog društva.
Ožujak 2010.
Rad Zelenog telefona u 2009. godiniPAZINSKIM SREDNJOŠKOLCIMA PREDSTAVLJEN ZELENI TELEFON UDRUGE ZELENA ISTRAOTKRIVENI VRIJEDNI SPELEOLOŠKI OBJEKTI U SRCU BUDUĆEG MASLINIKA
Mještani Galižane pozvali Zelenu Istru i Speleološku udrugu "Pula" kako bi im pomogli da
sačuvaju vrijedne speleološke objekte na području budućeg maslinika
Između Vodnjana i Galižane prenamijenjeno je gotovo 200 ha šumskog zemljišta u poljoprivredno
zemljište kako bi Agencija za ruralni razvoj Istre u suradnji s Gradom Vodnjanom realizirala program
podizanja dugogodišnjih nasada maslina na šumskom zemljištu. U vezi s tom planiranom
prenamjenom kontaktirali su nas mještani Galižane. Naime, ta je šuma za mještane od neprocjenjive vrijednosti taj zajednički "komunal" (zemljište namijenjeno zajedničkom korištenju za ispašu ili sječu drva koje je sve do 1991. godine spadalo u društveno vlasništvo, a danas spada u državno vlasništvo), koji je generacijama bio na raspolaganju mještanima, riznica je šumskih plodova, biljaka i mnogih životinjskih staništa.Budući da su mještani Galižane već ostali bez 80 ha šume na području Karinjana te da je na tom području došlo i do devastacije podzemnih jama kao i lokvi, htjeli su upozoriti da se i na ovom području, koje se tek treba posjeći, nalaze dvije jame.
S obzirom da su svi speleološki objekti zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode (70/05) i u vlasništvu su RH, neophodno je sačuvati i zaštiti te vrijedne kraške jame koje do sada nisu bile evidentirane niti istražene. To su razlozi zbog kojih smo pokrenuli inicijativu kojom bi se istražile i zaštitile te dvije jame u suradnji sa Speleološkom udrugom
"Pula". Članovi SU „Pula“ istražili su speleološke objekte koje mještani nazivaju Foiba delle Piane i Val dell Arno. Izrađeni su nacrti objekata, mjerena je temperatura i vlaga, postotak O2 i CO2, evidentirane su geološke, hidrološke, arheološke, paleontološke i osnovne biološke karakteristike.Foiba delle Piane je mala kraška jama dubine 16 m, skromno ukrašena sigama i pruža utočište šišmišima koji su zakonom zaštićena vrsta. Pećina s jamskim ulazom Val dell`Arno, dubine 23 m, svojom je morfologijom i zaštićenom pozicijom u vrtači obrasloj grabom mala „oaza“ vlage i temperature te sklonište i stanište za niz pećinskih i nepećinskih životinja. Također na ulazu i u samom objektu rastu i zakonom zaštićene biljke. Promjenama u objektu ili njegovom nadzemlju promijenili bi se mikroklimatski uvjeti koji bi doveli do uništenja staništa.
Rezultati istraživanja predstavljeni su mještanima Galižane 4. lipnja na prezentaciji organiziranoj u Zajednici Talijana. osim Zelene Istre i Speleološke udruge "Pula", na prezentaciji su sudjelovali predstavnici JU "Natura Histrica", koji su prisutnima govorili o propisima koji reguliraju zaštitu speleoloških objekata.
Nakon što su obavljena preliminarna istraživanja zatražili smo sastanak s direktorom AZZRIja
Gracijanom Prekaljom. Obrazložili smo mu vrijednosti spomenutih speleoloških objekata te predložili
da sačuvaju dio šume koji okružuje sporne jame kako bi se sačuvala staništa, mikroklima i cijeli eko
sustav. Izvješća o istraživanju dostavljena su i Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode, AZRRIju i Javnoj ustanovi "Natura Histrica", a Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode ih je temeljem tog istraživanja i evidentirala.
Svi speleološki objekti dio su ekološke mreže RH i njima upravlja JU Natura Histrica. Svaka je jama ujedno i ekološka niša koju je potrebno zaštititi. Sve su jame zaštićene stoga je i u ovom slučaju potrebno utvrditi značaj tih jama kako bi se utvrdila i eventualna zaštitna zona oko njih. U Istri je nedovoljno razvijena svijest o vrijednim i zaštićenim speleološkim objektima te se nadamo da ćemo ovom inicijativom potaknuti njihovo očuvanje i zaštitu.
Galižanci žele zaštitu područja sa speleološkim objektima i povrat svog dijela komunala
Na poziv mještana i Mjesnog odbora Galižana, 19. lipnja je u Galižani ponovo održana prezentacija
speleoloških objekata na području planiranog maslinika. U međuvremenu je Ministarstvo kulture
Uprava za zaštitu prirode naložilo investitoru, Agenciji za ruralni razvoj Istre da nadležnom odjelu u
Istarskoj županiji podnese zahtjev za provođenje postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku
mrežu, što je jedan od rezultata registracije speleoloških objekata. Taj je postupak obavezan za sve
zahvate koji se provode na područjima nacionalne ekološke mreže. Nedvojbeno je da bi izgradnja
maslinika oko objekata dovela do značajnih negativnih utjecaja na područje ekološke mreže, te da bi
trebalo utvrditi koliki bi se zaštitni pojas oko speleoloških objekata trebao zaštititi da bi se sačuvali
sadašnji uvjeti.
No, Galižanci su odlučili tražiti i više. Nakon što su izgubili 80 hektara šume bivšeg komunala na
području Karinjana odnosno planiranog maslinika tvrtke Oleum Maris, ne žele da istu sudbinu doživi i
preostalih 180 hektara borove i grabove šume, također bivši komunal preko Vodnjanske ceste, na
području Proštine. Time bi Galižana u potpunosti ostala bez šume koja im je jednom pripadala. Stoga
je predsjednik Mjesnog odbora Galižane, Flavio Gregorović, najavio da će se mještani angažirati da
se veći dio terena oko špilja zaštiti i da se iz budućeg maslinika izuzme jedan dio područja koje bi
ostalo u nasljeđe Galižancima.
Irena Burba / Dušica Radojčić
Nove izmjene zakona pogoduju mobilnim operaterima na štetu građana
Ponukani izmjenama zakona koji se odnose na postavljanje baznih stanica i koji od sada idu na štetu građana, održali smo 25.03.2009. konferenciju za medije, zajedno s članovima Inicijative građana za uvođenje kontrole nad izvorima zračenja. Navedene izmjene odnose se na:
1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 146/2008) izmijenjen je dana 24.12.2008., koji sada izričito navodi da je "iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničkih dijelova zgrade, odnosno zasnivanje drugih pravnih odnosa vezanih za postavljanje, održavanje i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i plaćanje naknade vlasnicima u skladu s posebnim propisima" pitanje redovitog, a ne izvanrednog upravljanja zgradom, te je tako sada potrebna suglasnost samo natpolovične većine stanara, za što je prije trebalo i 100% suglasnosti.
2. Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima stupio je na snagu u veljači ove godine. Taj novi propis dozvoljava postavljanje takvih antena na zgradu prema tipskom projektu, odnosno bez građevne i lokacijske dozvole!
Ove izmjene zakona evidentno potvrđuju tezu da se radi o prilagođavanju zakona interesu mobilnih operatera. Dakle, umjesto da naši saborski zastupnici zakon mijenjaju s ciljem još veće zaštite prava građana, oni ga očito mijenjaju samo kada treba zadovoljiti lobi krupnog kapitala. Tako da taj zakon sada još više olakšava investitorima postavljanje još više antena gdje god stignu.
Zelena Istra je u javnoj raspravi o Generalnom urbanističkom planu grada Pule podnijela primjedbe i prijedloge na koji način riješiti problem sadašnjeg kaosa u prostoru. Te su primjedbe gotovo u potpunosti prihvaćene! U novom GUP-u tako piše da na području Pule ne postoji evidencija ili katastar izvora ionizirajućeg ili neionizirajućeg zračenja. Evo isječka iz GUP-a " Svakodnevno smo svjedoci kaotičnog stanja u postavljanju antenskih sustava raznih operatera pokretnih telekomunikacijskih mreža, a da se pri tome čak ne uzimaju u obzir odredbe zakonskih propisa koji obrađuju tu materiju. Osim toga, ne postoji kvalitetan nadzor kojim bi se unio red u prostor i posebno štitilo zdravlje građana".
Obzirom na sve veći pritisak raznih operatera TK za postavljanje antenskih sustava baznih postaja pokretnih TK mreža, radioreleja, televizijskih, radijskih i drugih stanica kao i drugih izvora neionizirajućeg zračenja potrebno je, za početak, programom praćenja visine zračenja utvrditi postojeće stanje te ga kartografski prikazati. Poželjna bi bila izrada katastra izvora ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja te uspostavljanje kvalitetnog programa praćenja neionizirajućeg zračenja u okolišu posebno u stambenim zonama, uz institucije predškolskog uzrasta, škole, bolnice, dječja igrališta, rekreacijske zone i sl., s točno definiranim lokacijama, frekvencijom i sl. Nadalje, trebalo bi osnovati interdisciplinarni tim (u kojem bi bili liječnik, fizičar, pravnik, prostorni planer i sl.) koji bi proveo analizu rezultata te definirao mjere sanacije u cilju zaštite zdravlja stanovništva. Slijedeći korak bi bio da se temeljem postojećeg stanja definiraju lokaliteti na kojima je moguće postavljanje izvora neionizirajućeg zračenja, a, naravno, o svemu navedenom stanovništvo mora biti informirano.
Zajedno s članovima Inicijative građana za uvođenje kontrole nad izvorima zračenja zatražili smo sastanak s gradskom upravom da bismo pokušali dogovoriti na koji način će Grad izvršiti postojeće obaveze. Za početak tražimo da odmah se obustavi izdavanje suglasnosti i sklapanje ugovora s investitorima dok se ne izradi katastar izvora zračenja i ne identificiraju kritične zone u gradu.
Servis Zelenog telefona provodi se uz financijsku potporu Zaklade za razvoj civilnog društva.
Milena Radošević
Osakaćen pulski drvoredAngažmanom Zelenog telefona zaštićen Rakov potok!Hrvatske vode lošim metodama održavanja vodotoka ugrožavaju strogo zaštićene zavičajne svojte u IstriBrojni pozivi građana na naš servis Zelenog telefona odnose se i na ugrožavanje vodenih i za vodu vezanih staništa u Istri. Jedan od posljednjih slučajeva odnosio se na devastaciju Rakovog potoka u općini Cerovlje. Kao što i samo ime kaže ovaj potok je stanište mnogih riječnih rakova koji su zakonski zaštićeni te se ubrajaju u strogo zaštićene zavičajne svojte (NN 70/05), a na europskoj i svjetskoj razini uvršteni su Crvenu knjigu IUCN-a i u Apendiks br. III Bernske konvencije. Primjedbe mještana odnosile su se na metode uređenja i sanacije potoka od strane Hrvatskih voda: na kanaliziranje potoka, neprimjerenu košnju te sječu rječnog drveća. Cilj radova je obrana od poplava, ali na taj način se od prirodnog potoka stvara običan kanal. Prijavu smo proslijedili Inspekciji zaštite prirode koja je brzo intervenirala i na terenu utvrdila da je potok zaista u devastiranom stanju te će nakon što zabilježe mikrolokacije riječnih rakova utvrditi mjere zaštite. Zabrinuti smo praksom Hrvatskih voda u upravljanju vodotocima, smatramo da značajan broj metoda upravljanja vodama nije prihvatljiv za okoliš i prirodu. Zatražili smo mišljenje doc. dr. sc. Ivane Maguire s Zoologijskog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu koja nam je potvrdila da regulacija vodenih tokova drastično smanjuje populaciju riječnih rakova i drugih vodenih staništa. Također je za njihov opstanak neophodna i obalna vegetacija budući da rakovi vole zasjenjena staništa, jer zapravo sjena osigurava da temperatura vode ne naraste previše, a time da i količina kisika u vodi bude optimalnija za njihov život. U svojoj izjavi također navodi i jednu vrlo zanimljivu činjenicu, naime u najnovijim istraživanjima utvrđeno je da je jedan od centara genetičke raznolikosti bjelonogih rakova upravo Istra. I predstavnik Nature Histrice gospodin Roberto Stelko koji već godinama proučava staništa ptica svjedok je štetnih metoda kojima se ta staništa ugrožavaju, posebice na ušću rijeke Mirne za koje je pokrenut postupak proglašenja ornitološkim rezervatom. On je potvrdio da zbog sječe trstike uz tokove i kanale na ušću rijeke Mirne i Raše dolazi do pada populacije ptica u gnijezdištu. Stelko je istaknuo da su najugroženija vrsta trstenjaci koji se gnijezde u trstici te da bi na području Mirne trebalo biti oko 10.000 ptica, no danas ih ima svega tisuću. U novoj Strategiji upravljanja vodama koja je usvojena 15. srpnja 2008. godine u više točaka spominje se zaštita vodenih ekosustava te procjena biološke raznolikosti i revitalizacijskog potencijala vodnih i za vodu vezanih staništa te je vidljivo da su neke smjernice uskladili s Okvirnom direktivom o vodama EU. U strategiji su označena područja u kojima je zabilježen nestanak osjetljivih vrsta biljaka i životinja zbog zahvata koji su promijenili prirodno stanje voda, te područja koja bi mogla biti prioritet u zaštiti bioraznolikosti vodenih i priobalnih staništa. Tu se navodi i Mirna kao jedno od područja koje se može revitalizirati. Sukladno novoj Strategiji smatramo da je krajnje vrijeme da se taj cilj počne i ostvarivati, a ne dodatno pogoršavati stanje voda i pripadajućih ekosustava. Jer vidljivo je da su smjernice u Strategiji isključivo na papiru tj. ne postoji akcijski plan, mjere kako bi se te smjernice u praksi i provodile.Zeleni adresari Hrvatske, Srbije i Bosne i HerzegovineZa kvalitetan rad aktivista na Zelenom telefonu i aktivno sudjelovanje građana u zaštiti okoliša i prirode potreban je ‘alat’ koji će im olakšati snalaženje u nadležnostima javnih službi i potragu za njihovim kontakt podacima. Tako je Mreža Zelenih telefona Hrvatske u suradnji s partnerima iz Srbije i Bosne i Herzegovina pripremila Zelene adresare (za svaku regiju pojedinačno), namijenjene svim aktivistima udruga koje se bave zaštitom okoliša i prirode te prvenstveno građanima kako bi bili što uspješniji u pronalaženju odgovornih osoba za pojedini problem u okolišu. Sadrži kontakt podatke institucija, službi i javnih ustanova nadležnih za zaštitu okoliša i prirode. Sve objavljene informacije u Adresarima odnose se na stanje zatečeno u siječnju 2008. godine. Zeleni adresari za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku nastali su u okviru projekta “Širenje Mreže Zelenih telefona” financiranog od REC-a (Regional Environmental Center) kroz SECTOR program.To partnerski je projekt Mreže Zelenih telefona Hrvatske koju zastupa udruga Eko Pan iz Karlovca, Ekološkog društva Bura iz Mostara (Bosna i Hercegovina) i Pokreta gorana Novog Sada i Vojvodine (Srbija), za čijeg trajanja udruge članice Mreže Zelenih telefona Hrvatske prenose vlastita iskustva i znanja stečena radom na servisu Zeleni telefon udrugama za zaštitu okoliša i prirode u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Zeleni adresar Hrvatske možete vidjeti u rubrici PUBLIKACIJE.Inspekcija zaštite okoliša utvrdila nepravilnosti u radu Tvornice cementa u PuliDana 14. ožujka dobili smo obavijest od Inspekcije zaštite okoliša koja je slijedom naše prijave obavila nadzor. Utvrđene su nepravilnosti glede provedbe mjera zaštite zraka i provedbe mjera zaštite okoliša. Inspekcija je pokrenula upravni postupak te je izdala naredbe o provedbi posebnih mjerenja emisije sigurnosnih ispusta AC peći, otklanjanje nedostataka u radu sustava kontinuiranog mjerenja emisije filtera otprašivanja AC peći te otklanjanje nedostataka skladištenja siroviina. Tijekom travnja inspekcija će obaviti kontrolne nadzore o izvršenju inspekcijskih mjera. Nadamo se da će građani u ovim proljetnim danima moći širom otvoriti prozore i udahnuti svjež zrak, a nem cementnu prašinu!Zelena Istra podržala građane Baderne i Žbandaja u borbi protiv bespravne antene Tele 2Objavljena publikacija Mreže Zelenih telefona Istraživanje i usporedba EU i hrvatskih standarda u gospodarenju otpadomKroz dvogodišnje praćenje stanja i istraživački rad, kao i rad na Zelenom telefonu, članice Mreže sakupile su i obradile brojne podatke o stanju u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj. Ti podaci su objedinjeni u publikaciji ''Istraživanje i usporedba EU i hrvatskih standarda u gospodarenju otpadom II''. Iz njih je vidljivo da li su nastale promjene, koje područje gospodarenja otpadom zahvaćaju i u kojem se pravcu kreću. U okviru trogodišnjeg programa “Mreža Zelenih telefona u istraživanju i usporedbi EU i hrvatskih standarda u gospodarenju otpadom”, financijski pomognutog od Nacionalne Zaklade za razvoj civilnoga društva, Mreža je 2005. izdala publikaciju u kojoj je sažela informacije o stanju u gospodarenju otpadom na nacionalnoj razini i dala svoje komentare i prijedloge na istraženo. Svi podaci unutar te brošure odnose se na stanje zatečeno u 2005.-oj i klasificirani su kroz 4 kategorije otpada definirane od članica Mreže: komunalni, korisni, organski i opasni otpad. Danas, dvije godine kasnije, stanje u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj se polako mijenja. Kroz dvogodišnje praćenje stanja i istraživački rad, kao i rad na Zelenom telefonu, članice Mreže sakupile su i obradile brojne podatke o stanju u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj. Ti podaci su objedinjeni u publikaciji koja je pred Vama. Iz njih je vidljivo da li su nastale promjene, koje područje gospodarenja otpadom zahvaćaju i u kojem se pravcu kreću. Tako su primjerice promjene na razini donošenja zakona brže, više ih je i potiču na selektivno prikupljanje otpada. U praktičnoj primjeni tih zakona promjena je puno manje ili još nisu ni započele. Publikaciju u cjelosti možete pogledati u rubrici Publikacije.Mreža Zelenih telefona Hrvatske 2007. godine zaprimila 3665 poziva!Jedanaest udruga članica Mreže Zelenih telefona protekle je godine zabilježila do sada rekordan broj poziva na jedinstveni broj telefona 062 123 456. Kako možete vidjeti u zajedničkoj tablici za kategorizaciju poziva, građani i dalje prepoznaju otpad kao najveći problem (894 poziva) koji čini 24,39 % od ukupnog broja poziva. Druga, najčešće zastupljena kategorija unutar koje građani prijavljuju nepravilnosti i devastacije je zelenilo (565 poziva). Broj prijava unutar navedene kategorije čini 15,42% od ukupnog broja poziva. Treća po broju zaprimljenih prijava je kategorija gradnja. Unutar kategorije zaprimljena su 368 poziva koja čine 10,04% od ukupno zaprimljenog broja. Linkovi:Posjet osnovnim školama Vrh i BuzetSudjelovanje u emisiji TV Nove "Ekološke crtice"Dana 16.10.2007. zajedno sa ekipom TV NOVE otišli smo na lice mjesta ekološkog "zločina" te pokušali približiti gledateljima slučaj sa Zelenog telefona. Tog dana uputili smo se u Volme gdje se već mjesec dana renovirala jedna koča uz samu obalu na mjestu koje nije primjereno za radove pjeskarenja, farbanja, oblaganja kamenom vunom i sl. Budući da se takvi radovi moraju obavljati isključivo u marinama, lučicama ili brodogradilištima, koja zadovoljavaju zakonom propisane uvjete, otišli smo i u sportske lučice Delfin i Bunarina te usporedili standarde i propise kojih se te lučice pridržavaju.Bio je to prvi u nizu priloga "Ekoloških crtica" u kojima ćemo i dalje sudjelovati.Predstavljanje servisa Zelenog telefona na radio postaji Arena radijaU sklopu projekta "Zeleni telefon-prema drugom desetljeću u službi građana i zaštite okoliša u Istri" osim svakodnevnog rješavanja slučajeva sudjelovali smo i u radio emisijama na temu Zelenog telefona i to 17.10, 21.11. i 19.12. Tako smo do sada na ARENA radiju predstavljali projekt Zelenog telefona kao i u posebnim emisijama razgovarali o najzanimljivijim aktualnim slučajevima. Cilj nam je da do kraja projekta što više informiramo građane o radu pojedinih službi koje im mogu pomoći u rješavanju problema u okolišu kao i o radu našeg servisa.![]() |
|